Rusi pripremaju velika preslagivanja, estonski špijuni uvjereni: ‘Sve vodi ka jednom cilju‘

Rusija namjerava udvostručiti broj svojih vojnika stacioniranih uz granicu s baltičkim državama i Finskom u sklopu priprema za potencijalni vojni sukob s NATO-om u sljedećem desetljeću, saznaje se od estonske vanjske obavještajne službe, piše Financial Times.

Kaupo Rosin, glavni direktor estonske službe, čija se analiza Rusije pomno prati u zapadnim prijestolnicama, posljednji je europski dužnosnik koji je upozorio na nastavak apetita Moskve za sukobom nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, koja se bliži dvogodišnjoj obljetnici.

Ističući da Rusija trenutno nije "spremna provoditi nikakve vojne akcije prema NATO-u", rekao je, "vidimo da Rusi u vlastitom razmišljanju računaju da je vojni sukob s NATO-om moguć u sljedećem desetljeću".

Reorganizacija vojske

Ruske vojne reforme koje se postupno otkrivaju od kraja 2022. i postavljaju reorganizaciju zapovjednih odjela na sjeverozapadu zemlje značile bi "značajno" povećanje trupa na istočnom krilu NATO-a, rekao je Rosin maloj skupini novinara prije objave godišnjeg izvješća svoje agencije u utorak.

“Rusi planiraju povećati vojnu snagu duž granice baltičkih zemalja, ali i finske granice. Vrlo je vjerojatno da ćemo vidjeti povećanje ljudstva, možda otprilike udvostručenje. Sljedećih godina vidjet ćemo povećanje naoružanih transportera, tenkova, topničkih sustava", rekao je Rosin.

Obavještajno izvješće kaže da bi se ruski vojnici s druge strane estonske granice mogli gotovo udvostručiti u odnosu na 19.000 prije invazije na Ukrajinu 2022.

Uz 1340 km dugu granicu s Finskom, novom članicom NATO-a, koja se pridružila prošle godine i gdje je ruska nazočnost do sada bila minimalna, također bi došlo do jačanja ruskih snaga.

Slično gomilanje oružja i vojnika duž ruske granice s Ukrajinom primijećeno je u mjesecima koji su prethodili veljači 2022., kada su se trupe Vladimira Putina počele kotrljati prema Kijevu.

Troels Lund Poulsen, danski ministar obrane, prošlog je tjedna upozorio na mogućnost ruskog napada u roku od tri do pet godina, rekavši da su na vidjelo izašle "nove informacije" koje su do sada bile nepoznate zemljama NATO-a.

Rosin je rekao da je na NATO saveznicima da odvrate Rusiju povećanjem svoje vojne potrošnje. Estonija ove godine planira potrošiti više od 3 posto BDP-a na obranu, što je iznad NATO-vog cilja od 2 posto, koji veće europske zemlje, uključujući Francusku i Njemačku, još uvijek teško ispunjavaju.

“Mi to možemo riješiti s naše strane. Ne radi se samo o tome kako Rusi razmišljaju. Moguće je da možemo utjecati na rusku računicu”, dodao je.

Faktor Trump

Donald Trump, koji ponovno želi postati predsjednik SAD-a na izborima u studenome, rekao je tijekom vikenda da Rusija može činiti "što god hoće" sa zemljama NATO-a koje ne uspiju ispuniti cilj od 2 posto.

Rosin je o tim primjedbama rekao: "Takve izjave nikad nisu od pomoći. Ali vjerujem da su Rusi dovoljno paranoični da neće samo slušati riječi koje se izgovaraju, već će sigurno gledati i na djela."

Dok je europskim zemljama bilo teško potrošiti više na obranu i povećati proizvodnju oružja za Ukrajinu, ruski ratni proračun iznosi 14,3 bilijuna rubalja za 2024., ili 6 posto BDP-a.

Ruske tvornice oružja rade non-stop, a zalihe iz Irana i Sjeverne Koreje omogućile su Putinovoj vojsci da nadmaši Ukrajinu oružjem dok zapadna pomoć Kijevu počinje posustajati.

Rusija je prošle godine proizvela 3,5 milijuna jedinica streljiva, daleko nadmašujući ukrajinsku vlastitu proizvodnju i zapadne zalihe, navodi estonska služba.

Ta će brojka porasti na 4,5 milijuna 2024. dok zapadna proizvodnja ostaje spora, što znači da će se jaz između ruskih i ukrajinskih snaga i dalje povećavati, stoji u izvješću.

Ipak, Rusija je pretrpjela teške gubitke u opremi, što uključuje više od 2600 tenkova, 5100 oklopnih transportera i 600 samohodnih topničkih jedinica od prošlog mjeseca, navodi se u izvješću.

U pokušaju da zaobiđe zapadne sankcije koje Moskvi ograničavaju pristup alatnim strojevima, proizvodnim linijama i tvorničkoj opremi, Putin je naredio modernizaciju oklopnih vozila izvučenih iz skladišta i agresivno traži alternativne opskrbe, osobito iz Kine i Hong Konga, navodi se u izvješću, piše Financial Times.