IZOLIRANI LUKAŠENKO

Rusi podsjetili Zapad na slučaj ‘Moralesova aviona‘, a budućnost Bjelorusije sada je jasna

Lukašenko je predao sebe i svoj režim u ruke Rusiji, sada slijedi postupna aneksija Bjelorusije
Aleksandar Lukašenko, prizemljen avion Eve Moralesa u Austriji (2013.) te prizemljen avion Ryanaira u Minsku
 Profimedia/Afp

Bjelorusija je potpuno zasjenila Rusiju na summitu zemalja EU-a. Čelnici zemalja EU-a dogovorili su se o izbjegavanju bjeloruskog zračnog prostora, a mnogi europski avioprijevoznici već su ukinuli letove za Minsk.

Većina aviokompanija najavila je da neće koristiti zračni prostor Bjelorusije - to su već učinili poljski LOT, britanske, ukrajinske i austrijske aviokompanije, Air France, Finnair, Singapore Airlines, ali i kompanije baltičkih država (jedino Rusija najavljuje da će i dalje koristiti "bjelorusko nebo").

Mnoge kompanije obustavile su pak letove za Minsk, a bjeloruska kompanija Belavia objavila je do kraja studenog otkazala letove za Varšavu, Pariz i London. Latvija i Bjelorusija su na korak do prekida diplomatskih odnosa (povučeni su svi diplomati iz tamošnjih ambasada) jer su u Rigi, gdje se održava svjetsko prvenstvo u hokeju, zamijenili službenu bjelorusku zastavu s onom koju u svojim prosvjedima koristi bjeloruska antirežimska oporba – bijelo-crven-bijeli (ta zastava je bila službena nakon proglašenja neovisnosti, ali ju je Lukašenko zamijenio za na onu iz sovjetskih vremena, odnosno na zastavu Bjeloruske sovjetske socijalističke republike).

Lukašenko ide "do kraja"

No, "otmica" zrakoplova i uhićenje oporbenog novinara i aktivista Romana Protaševiča pokazali su da je bjeloruski autokrat Lukašenko odlučio ići do kraja kaka bi potpuno obezglavio oporbu, da čak i moskovski Komersant piše kako 'Lukašenko uskoro neće imati više koga ni da hapsi'.

Nakon ovog slučaja zavladala je panika među bjeloruskom oporbom (većina je u egzilu u Poljskoj i Litvi, poput liderice "antilukašenko" pokreta Svetlane Tihanovskaje ili su pak po bjeloruskim zatvorima) jer očito je da Lukašenko više ne bira sredstva, te da je ovo poruka da se nitko od oponenata ne može osjećati sigurnim i da ga u tome ništa ne može zaustaviti. Pogotovo jer ima podršku Kremlja, koji se i sam sa svojim oponentima razračunava vrlo brutalno.

No, neviđeni bjeloruski skandal i samovolja, ipak se prelamaju i na odnose Rusije i EU koji su, ionako, na najnižoj točki u zadnjih 30 godina. Rusija je stala iza svog, praktički jedinog saveznika u Europi. Osim toga, u Moskvi, 28. svibnja, ponovno, već treći put ove godine (bio je u veljači i travnju) očekuju Aleksandra Lukašenka koji je, nakon ove "avionske afere" definitivno i konačno Bjelorusiju, odnosno sebe i svoj režim, predao u ruke Kremlju i može se očekivati postupna (možda i brža) aneksija Bjelorusije koja u potpunosti sada ovisi o Rusiji.

U Kremlju nisu željeli komentirati prisilno spuštanje zrakoplova i otmicu Protaševiča, dok neki ruski mediji daju naslutiti da su Bjelorusi o svojoj nakani obavijestili Moskvu, jer ih "na to obvezuje ugovor o saveznoj državi Rusije i Bjelorusije". Sergej Lavrov, prvi Putinov diplomat, kazao je "da ne treba žuriti s ishitrenim zaključcima", a njegova glasnogovornica Marija Zaharova kaže kako je uhićenje Protaševiča 'unutarnja stvar suverene zemlje', a usput i napada i Zapad koji se sada zgražava nad ovakvim postupkom.

Slučaj prizemljenja Eva Moralesa

Napomenula je i da "ako ih nije šokiralo kada su u Austriji, na zahtjev SAD-a, prisilno spustili zrakoplov bolivijskog predsjednika Eva Moralesa, koji se vraćao iz posjete Moskvi, jer su mislili da je u zrakoplovu Edward Snowden ili kada su Ukrajinci prisilno spustili bjeloruski zrakoplov s pripadnicima ruske udruge "Antimajdan", onda se nemaju što šokirati kada to rade drugi'.

No, neki zastupnici Dume pozdravili su "blistavu operaciju" bjeloruskih vlasti, a zamjenik šefa vanjskopolitičkog odbora Dume Dmitrij Novikov kazao je kako je "znao da će se ovaj slučaj iskoristiti za pritisak i miješanje u unutarnje stvari Bjelorusije".

Novikov je prozvao da su u prvom redu napada na Bjelorusiju "zemlje koje zbog svoje ekonomske nemoći nisu sposobne voditi samostalnu i suverenu politiku pa su dužne demonstrirati vjernost gazdama u Washingtonu". Leonid Kalašnjikov, šef parlamentarnog odbora za zemlje bivšeg SSSR-a, rekao je pak kako "neće komentirati postupke drugih država" ali kako on u "tom postupku ne vidi ništa strašno" i čudi ga sva ta halabuka na Zapadu oko toga.

Aleksandar Lukašenko je u sve želio uplesti radikalni palestinski pokret Hamas, kojeg je optužio da stoji iza "bombe" u Ryanairovom zrakoplovu. Bjeloruski ministar prometa Artjom Sikorski navodi kakao je aerodrom u Minsku dobio e-mail poruku (prema njoj su kaže postupili) u kojoj je, kako kaže, stajalo - "Mi smo vojnici Hamasa i tražimo da Izrael prestane s napadima na pojas Gaze" te obavijestili da se u avionu nalazi bomba. Iz Hamasa su demantirali tu poruku kazavši kako to nije njihov "način borbe", i objavili kako se ovim želi diskreditirati njihov pokret.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 00:30