Kontinuirana višegodišnja smanjenja broja postrojbi i naoružanja, kao i pogrešne logističke i proizvodne procjene, izazvala su u posljednjim desetljećima takav pad razine borbene spremnosti NATO-a da europske zemlje vjerojatno ne bi bile sposobne odbiti invaziju ruske vojske bez pomoći SAD-a. Jednostavno govoreći, NATO snage u Europi su se pretvorile u "Potemkinovu vojsku", glasi srž analize Bloomberga o opasnim problemima unutar najjače vojne koalicije na svijetu, u kojoj je i Hrvatska.
Skoro identično upozorenje iznio je prošli tjedan general Christopher Cavoli, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga NATO-a u Europi, koji je u razgovoru za Der Spiegel procijenio da će, unatoč velikim žrtvama u ratu s Ukrajinom, ruska vojska postati smrtonosni neprijatelj za NATO.
"Na kraju rata u Ukrajini, kako god to izgledalo, ruska vojska bit će jača nego danas", izjavio je Cavoli. Sličnu tezu iznio je Bruno Kahl, šef njemačke vanjske obavještajne službe, prema čijem će mišljenju Rusija do kraja desetljeća steći sposobnost da pokrene napad na NATO. "Najkasnije do kraja ovog desetljeća ruske će snage moći napasti NATO", izjavio je Kahl tijekom saslušanja u parlamentarnom odboru Bundestaga.
O problemima svjedoče brojevi. Francuska, koja je uz Veliku Britaniju najdominantnija vojna sila u Europi, reducirala je svoje oružane snage za 56 posto između 1990. i 2024. godine. Francuska vojska sada broji 203.850 vojnika. Britanska vlada također nastavlja smanjivati veličinu vojske i planira je dovesti na 73 tisuće vojnika do 2025. godine, što će biti najniža razina još od Napoleonovih ratova. A za Njemačku bi raspoređivanje jedne brigade od nekoliko tisuća vojnika u baltičkoj regiji već bilo značajno postignuće.
Francuskoj će, kako je objasnio načelnik stožera tamošnje vojske Pierrea Schillea, trebati mjesec dana da mobilizira 20 tisuća vojnika, dok će Britaniji, prema riječima Matthewa Savillea, zaposlenika Kraljevskog združenog instituta za obrambene studije, trebati podjednako dugo da okupi jednu diviziju od 20 do 30 tisuća ljudi. Za usporedbu, samo u američkim snagama za specijalne operacije ima 70 tisuća vojnog osoblja, a američki kontingent u Europi broji oko 80 tisuća ljudi.
Spomenuti manjak vojnog osoblja postao je jedan od glavnih problema europskih članica NATO-a u očekivanju mogućeg sukoba s ruskom vojskom. Pristupanje Švedske i Finske NATO-u omogućilo je djelomično nadoknađivanje nedostatka obučenih ljudi u snagama saveza, no problem novačenja i dalje postoji zbog negativnog imidža vojske i nevoljkosti mladih muškaraca u Europi da se posvete vojnim karijerama.
U Britaniji, manjak osoblja u ratnoj mornarici već dovodi do toga da brodovi nemaju dovoljno posade. Zbog toga se neki brodovi moraju povući iz upotrebe, pa je britanska vlada ove godine izvan upotrebe stavila dvije od 11 fregata Kraljevske mornarice jer na njima nema tko služiti.
Drugi problem vezan za stanje NATO-ovih trupa tiče se vojnih proračuna. Od raspada SSSR-a i kraja Hladnog rata europske vlade su desetljećima sredstva iz vojnih proračuna preusmjeravala na socijalne reforme jer se mislilo da više nikad neće biti ratova. Prema američkim stručnjacima koje citira Bloomberg, to je dovelo do činjenice da su se europske NATO snage pretvorile u "Potemkinovu vojsku". Iako su 2014. članice NATO-a pristale povećati izdatke za vojno-industrijski kompleks na dva posto svog BDP-a do 2024. godine, do prošle je godine samo deset od 32 članice saveza ispunilo taj uvjet. Ove godine njihov broj porastao je na 23, ali to je i dalje premalo.
Dodatni problem je nepostojanje jedinstvenih standarda za oružje i municiju. Nedavno se doznalo da se u zajedničkom njemačko-nizozemskom korpusu nizozemsko standardno streljivo 155 mm ne može koristiti u njemačkim haubicama i obrnuto.
Treba podsjetiti i da je u veljači Donald Trump zaprijetio da će, ako dođe na vlast, lišiti američke vojne zaštite one zemlje NATO-a koje još nisu povećale vojnu potrošnju na dva posto BDP-a. Zatim je dodao da će Rusiji dopustiti da "radi što god hoće" s državama koje ne ispunjavaju svoje obveze prema Sjevernoatlantskom savezu. S potrebom jačanja vojske slažu se i brojni europski političari. "Ako se želimo osjećati sigurno, Europa mora postati politička i vojna sila", izjavio je poljski premijer Donald Tusk u travnju 2024.
Ali nedostatak podmornica i nosača zrakoplova sprječava europske vojske da samostalno transportiraju potrebne projektile i zrakoplove bez potpore SAD-a. Francuska trenutačno ima samo jedan nosač zrakoplova koji može nositi do 30 lovaca Rafale, Britanija dva nosača zrakoplova s kapacitetom do 48 lovaca F-35, a na drugoj strani Sjedinjene Države imaju čak deset nosača zrakoplova klase Nimitz i svaki može nositi do 69 zrakoplova.
Prema autorima Bloomberga, postizanje prednosti nad Rusijom u slučaju izravnog sudara neće biti moguće bez nadmoći u zraku, a od svih zemalja NATO-a opet jedino Sjedinjene Države imaju oružje i transport potrebne za uništavanje ruskih sustava protuzračne obrane.
Stručnjak Kraljevskog ujedinjenog instituta za obrambene studije Justin Bronk, citirajući Združeno zračno zapovjedništvo NATO-a, kao glavnu slabost Saveza nazvao je nedostatak oružja i tehnologije za učinkovito suprotstavljanje Rusiji u zraku. Zaključak se nameće sam po sebi - u doglednoj budućnosti europske članice NATO-a vjerojatno neće moći dramatično povećati svoju spremnost za potencijalni sukob s Rusijom bez potpore SAD-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....