Raste bijes u Rusiji nakon pokolja na plaži, Kremlj hitno mijenja nuklearnu doktrinu; Reuters: ‘Ovo nismo vidjeli od 1962.‘

Neuspješno oborena ukrajinska taktička raketa ATACMS dometa od 300 kilometara, koju su Kijevu ranije ove godine dopremile Sjedinjene Američke Države, ovoga je vikenda pogodila krimski grad Sevastopolj, odnijevši najmanje petero ljudskih života, među kojima i troje maloljetne djece, tvrde Rusi. Mihail Razvožaev, guverner Sevastopolja kojeg je kao svoju marionetu postavio Kremlj, tvrdi da je ozlijeđeno najmanje 144 osoba te da ih je 82 prebačeno u obližnje bolnice gdje će ih zbrinuti liječnici dopremljeni iz svih dijelova Rusije.

Moskva nije oklijevala da za napad optuži ni manje ni više nego sam Washington, koji je „besramnim naoružavanjem Kijeva sudjelovao u prolijevanju krvi ruskih državljana”, čime su dali naslutiti da pripremaju odmazdu. Kakvu, još se ne zna. No, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu se na pladnju konačno servirao argument da iza cijele priče oko „specijalne vojne operacije u Ukrajini”, zapravo stoji imperijalizam SAD-a kojeg on, kao dobročinitelj, hrabro pokušava suzbiti. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su koordinate leta postavili američki stručnjaci, i to na temelju informacija dobivenih iz američkih špijunskih satelita, čime Bidenovu Bijelu kuću smatraju direktno odgovornom za napad.

‘Podli čin‘

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin u neprestanom kontaktu s vlastima u Sevastopolju te dodaje da je apsolutni prioritet ruske vlade u ovome trenutku pružiti podršku svim žrtvama napada. Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti i jedan od vodećih jastreba Putinovog užeg kruga, incident je opisao kao „gnusan i podli čin protiv ruskog naroda”.

Ruska protuzračna obrana oborila je tri od ukupno četiri rakete, kažu Rusi. No, prema posljednjim informacijama ruskih režimskih medija, „jedna je skrenula sa svoje putanje u posljednjoj etapi svoga leta, pri čemu je bojeva glava eksplodirala u zraku iznad grada”.

Među poginulima je i devetogodišnja djevojčica Sofia, kći zamjenika gradonačelnika Magdana, Olega Averjanova, koja je u Sevastopolju provodila ljetne praznike sa svojim roditeljima.

Kvislinška gradska uprava tvrdi da su fragmenti ukrajinskog projektila pali u neposrednoj blizini gradske plaže na sjeveru Sevastopolja, te da sam termin napada nije bio slučajan jer se odvio u onome trenutku kada je u gradskoj jezgri bilo najviše ljudi.

Društvenim mrežama, ali i režimskim medijima, od jučer se neprestano emitiraju potresne snimke raketiranja Sevastopolja, što znači da propagandna mašinerija mobilizira javnost i time priprema teren za eventualnu odmazdu.

Rusi napadaju i dalje

Međutim, ono što kremaljski režimski mediji nisu prikazali, bio je Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, čija je civilna infrastruktura ovoga vikenda također bila raketirana. Kao i stambena četvrt u Kijevu. I ondje je bilo mrtvih. I ondje su poginula (ukrajinska) djeca.

Podsjetimo, Putin još od početka invazije Ukrajine, dakle od veljače 2022., tvrdi da Sjedinjene Američke Države posredno koriste Ukrajinu kako bi narušili nacionalnu sigurnost Ruske Federacije, što Washington i njegovi saveznici glatko odbijaju prihvatiti kao casus belli rata koji se na ukrajinskim bojištima vodi već više od dvije godine.

Međutim, scenarij od kojeg strahuju ne samo zapadne sile, već dobrim dijelom i sama Moskva, jest da će sukob u Ukrajini nehotice eskalirati i van gabarita, čime bi moglo doći do direktne konfrontacije Rusije i NATO saveza. Upravo zato, sve se češće zvecka nuklearnim oružjem, kako Kremlj, tako i sam NATO, čiji je glavni tajnik (na odlasku) Jens Stoltenberg još prošloga tjedna rekao kako bi Savez morao unaprijediti svoja nuklearna postrojenja – „zlu ne trebalo”.

Nadležni odbor ruske Dume, za to vrijeme, radi na uklanjanju proceduralnih prepreka za korištenje nuklearnog „crvenog gumba” u slučaju da Kremlj procjeni kako postoji legitimna ugroza od vanjskog neprijatelja. Informacija je to koja ratu u Ukrajini daje novu dozu ozbiljnosti, jer taj sukob poprima konture možda i najozbiljnijeg okršaja Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962., ističe Reuters.

Za reformu nuklearne doktrine Ruske Federacije bit će zadužen Andrej Kartapolov, bivši zapovjednik ruske vojske na bojištu u Siriji, gdje se borio na strani predsjednika Bašara al-Assada. Danas služi kao zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija.