Postali su treća snaga u Europi i sada kreću u veliku ofenzivu: ‘Ovo se nije dogodilo 40 godina!‘

Politička grupacija Europski konzervativci i reformisti (ECR) kojoj, po novome, pripada i hrvatski europarlamentarac Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta, trenutačno broji 83 mandata, čime je zauzela treće mjesto po snazi u novom sazivu Europskog parlamenta, prešišavši liberale iz Obnovimo Europu u čijim je redovima tek 80 zastupnika.

Ako liberali do 4. srpnja ne podebljaju veličinu svoje grupacije sličnim postizbornim pretrčavanjima, Europski parlament bi se prvi put u četiri desetljeća mogao naći u situaciji da tri najveće grupacije ne pripadaju političkom centru, čime bi se mogao uzurpirati trijumvirat koji je bio ključan za podjelu ključnih fotelja u EU, piše FT.

Naime, rošadom omjera snaga suštinski bi se protresla hijerarhija na čijim je temeljima dogovoren još neusvojeni kadrovski paket (Von der Leyen, Metsola, Costa i Kallas) jer bi konzervativci mogli tražiti svoj dio kolača.

Također, talijanska bi premijerka mogla inzistirati na tome da na neku od ključnih pozicija postavi i svog sunarodnjaka, uz argument kako su EU izbori 9. lipnja dokazali da je njezina vlada "jedna od najstabilnijih na kontinentu".

Europski konzervativci pod svojim okriljem imaju poljsku stranku Pravo i pravda, Švedske demokrate, flamanske N-Va te ODS češkog premijera Petra Fiale.

No toj grupaciji ipak neće pripadati Orbánov Fidesz, koji nakon izbacivanja, tj. povlačenja iz grupacije europskih pučana u ožujku 2021., aktivno traži nove suradnike bez čije podrške neće moći maksimizirati svoj utjecaj tijekom narednih pet godina u EU.

Još je u ponedjeljak iscurila informacija da je do sastanka Meloni, Orbána i bivšeg poljskog premijera Mateusza Morawieckog došlo, no nedugo nakon susreta talijanska je premijerka, trenutačno najmoćnija državnica u toj grupaciji, za domaći dnevnik Corriere della Serra izjavila da suradnje s mađarskim kolegom ipak neće biti.

Najvećom preprekom eventualnoj suradnji ispostavila se Orbánova otvorena rusofilija, koja osim izuzetno proukrajinski nastrojenim Poljacima i Česima smeta i talijanskoj premijerki, koja se ispostavila jednom od odanijih saveznica Kijevu.

Zanimljivo, nedugo nakon bombastičnog javnog odbijanca talijanske premijerke, vođa parlamentarne većine Fidesza Mate Kocsis za domaće je medije izjavio da "moja stranka ionako nikada nije ni željela ni mogla pripadati istoj grupaciji kao rumunjski AUR, poznat po ekstremnim antimađarskim stavovima".

Stranka mađarskog premijera na stolu trenutačno ima tri raspoložive opcije; ostati nesvrstana u novom sazivu Parlamenta, što nije zahvalno rješenje jer bez logističke podrške veće političke grupacije ne može kapitalizirati svoj utjecaj u pogledu ključnih legislativnih inicijativa; pridružiti se još desnijoj grupaciji Identitet i demokracija, u kojoj je Marine Le Pen; ili s iz potonje izbačenom Alternativom za Njemačku formirati zasebnu prorusku političku obitelj.

Potonji scenarij je trenutačno najizgledniji, zato što se Marine Le Pen trenutno nalazi u vrlo žustroj i izuzetno toksičnoj političkoj kampanji na domaćem terenu, a ključ njena najavljenog uspjeha krije se u ublažavanju retorike i približavanju centru, zbog čega nije izgledno da će se htjeti kompromitirati suradnjom s dvjema strankama s kojima nitko ne želi kontakt.

- Nema nikakvog ujedinjenja ECR-a i ID-a na vidiku, no to ne isključuje buduću suradnju na nekim ključnim strateškim pitanjima - izjavila je Meloni tijekom gospodarskog foruma u Trentu aludirajući pritom na to da će se partnerstvo najprije formirati oko oštrije migrantske politike EU te oko obrane europskog kulturnog identiteta.