Globalna tržišta dionica zabrinuta su za zdravlje američkog gospodarstva, što doprinosi drami u ionako stresnom predizbornom razdoblju.
Kako piše Politico, previranja su krenula u ponedjeljak u Japanu, gdje je Nikkei pao više od 12 posto - što je njegov najgori rezultat od pada globalnog tržišta 1987. - i proširila se na Europu i SAD, gdje su glavni burzovni indeksi pali više od 2 posto.
Prije samo nekoliko tjedana, ekonomisti su bili optimistični zbog slabljenja inflacije i otpornosti rasta, što je kombinacija koja bi mogla biti poticaj glasačima Kamale Harris. No slabljenje tržišta rada potaknulo je strahove da sreća neće potrajati, iako su Federalne rezerve već skoro proglasile pobjedu nad inflacijom.
‘Prošlo je manje od dva tjedna otkako su podaci pokazali da gospodarstvo raste brže od očekivanog, a tržišta dionica kretala su se blizu rekordnih razina. No sve je raširenije mišljenje da je Fed predugo čekao da smanji kamatne stope i sada kasni za krivuljom. Sasvim je izvjesno da je pred nama još više nestabilnosti‘, rekao je John Lynch.
Zašto su burze poludjele?
Tržišta su okrenuta budućnosti i pažljivo prate ekonomske pokazatelje kako bi vidjeli u kojem smjeru se ide. U petak je Ministarstvo rada reklo da je stopa nezaposlenosti narasla više od očekivanog, što je signal da gospodarstvo usporava i da SAD možda ipak neće izbjeći recesiju. Jedna od stvari na koju dionice reagiraju su budući očekivani profiti tvrtki u koje ulažu, a sporiji rast znači niži profit.
Rasprodaja se posebno odnosi na tehnološke dionice koje su neproporcionalno potaknule rast tržišnih indeksa, poput dionica proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju Nvidia.
‘Mislim da se tu radi samo o rasterećenju svih onih koji su bili uspješni ove godine‘, rekao je Kevin Gordon, istraživač ulaganja u ‘Charlesu Schwabu‘.
U rasprodaji sudjeluje više strana. Japanska središnja banka prošlog je tjedna podigla kamatne stope i nagovijestila da bi troškovi posuđivanja novca mogli dodatno porasti. Nasuprot time, središnja banka SAD-a je signalizirala da će vjerojatno smanjiti stope čim inflacija nestane, a izvješće o slabom zapošljavanju potaknulo je očekivanja da bi mogla smanjiti troškove zaduživanja brže nego što se očekivalo.
Dakle, japanska je valuta ojačala u odnosu na američki dolar potiskujući investitore kao što su hedge fondovi koji su se jeftino zaduživali u jenima, a zatim ulagali u američku imovinu.
Ali također je važno imati na umu da mnogi trgovci samo koriste vremena volatilnosti poput ovih za zauzimanje novih pozicija - što dodatno povećava volatilnost.
Idemo li prema recesiji?
Nitko ne zna sa sigurnošću, ali ovo još ne izgleda kao recesija.
Strahovi su se pojačali od petka jer je stopa nezaposlenosti dovoljno porasla u protekloj godini da pokrene statistički prag, poznat kao ‘Sahmino pravilo‘, koje je povijesno bilo znak da smo u ranoj fazi recesije.
Ali američko gospodarstvo zapravo i dalje izgleda dobro: nezaposlenost iznosi 4,3 posto, što nije jako loše u usporedbi s 3,4 posto, koliko je iznosilo početkom 2023. godine. Zaposlen je veći postotak ljudi u najboljim radnim godinama nego u bilo kojem trenutku od 2001., a stopa nezaposlenosti porasla je uglavnom zato što sve više ljudi - uključujući imigrante - traži posao.
Američki BDP rastao je 2,8 posto u drugom tromjesečju godine, što je brže od očekivanog, posebno s obzirom na visoke kamatne stope.
Claudia Sahm, kreatorica Sahminog pravila, rekla je da ne misli da smo u recesiji i da ovoga puta njezino pravilo možda neće biti održivo.
Ali jedno se čini jasnim: gospodarstvo sada usporava. Pitanje je koliko brzo.
Je li Fed predugo čekao da smanji kamatne stope?
Kritičari poput senatorice Elizabeth Warren odluku Fed-a da ne snizi stope prošli tjedan nazivaju ‘ozbiljnom pogreškom‘.
Ali ako se stopa nezaposlenosti održi ili čak popravi u kolovozu, to bi moglo odagnati strahove da se gospodarski uvjeti pogoršavaju. Očekuje se da će središnja banka smanjiti stope na svom sljedećem sastanku u rujnu, a dužnosnici Fed-a mogli bi odlučiti sniziti stope za veći iznos od standardne četvrtine postotnog boda.
Čini se da, zasad, nema panike. Predsjednik Chicago Fed-a Austan Goolsbee u ponedjeljak ujutro je za CNBC rekao da ne izgleda kao da je gospodarstvo u recesiji i rekao je da bi Fed trebao biti oprezan s izvlačenjem previše zaključaka iz jedne jedine podatkovne točke.
Što to znači za izbore?
Republikanci su iskoristili ovu vijest, nazvavši je #KamalaCrash. No, tržišta su promjenjiva i vjerojatno će se mijenjati.
Većina ulagača ne povezuje krah s predizbornom kampanjom, iako je politička neizvjesnost sigurno jedna stvar koju tržišta pažljivo nmotre.
U međuvremenu, republikanski analitičar Frank Luntz upozorio je da burza ima veliku političku moć.
‘Već godinama proučavam ekonomske čimbenike koji utječu na političke ishode. Mogu kategorički tvrditi da burza nije bitna – nije pomogla Donaldu Trumpu kad je bila u porastu, a neće naškoditi Kamali Harris ni kad bude padala‘, rekao je Luntz.
Ipak, ako dionice nastave padati, to će se vjerojatno poklopiti s lošim vijestima o gospodarstvu, što bi mogao biti problem za Harris.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....