Panika u EU, tko će financirati Kijev ako se SAD povuče: ‘Putin?! Nama su veći problem Kinezi‘

Europa se suočava sa zabrinjavajućom stvarnošću: uskoro bi u Ukrajini mogla izgubiti svog dobročinitelja iz NATO-a saveza.

S republikancima koji će, čini se, ostvariti dobar rezultat na nadolazećim izborima u SAD-u, NATO-ov najvelikodušniji donator koji pomaže obrani Ukrajine mogao bi u 2023. godini biti mnogo štedljiviji.

Ta je mogućnost naglasila jaz između američke i europske pomoći, piše Politico.

Neke europske članice NATO-a je ionako bilo teško natjerati da daju dva posto svog BDP-a za obranu. Sada su pod sve većim pritiskom SAD-a da idu i dalje od toga. I to se događa dok se diljem Europe vode ionako teški razgovori o tome kako ponovno napuniti vlastite sve manje vojne zalihe te istovremeno financirati obnovu Ukrajine.

Ipak, mantra među američkim republikancima - za koje ankete pokazuju da bi mogli preuzeti kontrolu nad jednim od dva doma Kongresa nakon izbora u studenom - bila je da Europa treba ubrzati korak.

‘Naši saveznici‘, rekao je Tim Burchett, republikanac iz Tennesseeja koji sjedi u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, ‘trebaju početi rješavati problem u vlastitom dvorištu prije nego što od nas zatraže dodatnu pomoć.‘

Iako su europske vlade kao nikad prije otvorile svoje kase i vojne zalihe kako bi pomogle Ukrajini, vojna pomoć Washingtona Kijevu još uvijek je znatno veća od one Europe. To je nesrazmjer koji republikanci žele istaknuti jer tvrde da je ruski rat u Ukrajini mnogo veća prijetnja Europi nego SAD-u.

To bi moglo rezultirati promjenom stava Washingtona ako konzervativci preuzmu kontrolu nad Kongresom.

‘Užasno je to što Rusi rade‘, kazao je Burchett, ali i naglasio da Kinu i narkokartele vidi kao ‘veću prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama od onoga što se događa u Ukrajini‘.

Dva posto postaje osnova

Otkako je Moskva započela svoju invaziju na Ukrajinu, europske zemlje obećale su više od 200 milijardi eura novih davanja za obranu.

Saveznice u NATO-u su 2014. obećale da će unutar deset godina početi osiguravati do dva posto BDP-a za obranu, a sve veći broj vlada ovo obećanje shvaća ozbiljno. Ali Bidenova administracija želi da idu još dalje.

Referentna vrijednost od dva posto upravo je ‘ono što bismo očekivali‘ od saveznika, rekao je ranije ovog mjeseca američki ministar obrane Lloyd Austin. ‘Željeli bismo potaknuti zemlje da idu iznad tih dva posto jer ćemo morati uložiti više u širenje industrijskih baza i pobrinuti se da radimo pravu stvar kako bismo zamijenili nešto od onoga što je isporučeno Ukrajini‘.

Washingtonova nedavno objavljena ‘Strategija nacionalne sigurnosti‘ dodatno je učvrstila ta očekivanja.

‘Povećavat ćemo naše značajne doprinose sposobnostima i spremnosti NATO-a‘, kaže se u dokumentu, a računat ćemo i na to da će naši saveznici nastaviti preuzimati sve veću odgovornost povećavajući svoju potrošnju, sposobnosti i doprinose.‘

To će biti teško za mnoge europske vlade, koje se i same suočavaju s gospodarskim problemima kod kuće. Ujedinjeno Kraljevstvo se, na primjer, obvezalo postići cilj od tri posto potrošnje za obranu, ali je nedavno priznalo da bi se ‘oblik‘ povećanja mogao promijeniti s obzirom na nedavno uzdrmano gospodarstvo.

Bidenova administracija krenula je prijateljski ohrabrivati Europu, umjesto da vrijeđa svoje partnere.

Ali republikanci neće odabrati tako prijateljski ton. A ako preuzmu kontrolu nad Kongresom, republikanci će imati više utjecaja na financije SAD-a - i ton koji dolazi iz Washingtona.

‘Mislim da će ljudi biti u recesiji i neće željeti ispisati bjanko ček Ukrajini‘, rekao je čelnik republikanaca u Zastupničkom domu Kevin McCarthy za Punchbowl News ranije ovog tjedna.

‘Postoje stvari koje Bidenova administracija ne radi u zemlji‘, dodao je. ‘Ne bave se dovoljno granicom i ljudi sad odvaguju. Ukrajina je važna, ali u isto vrijeme Ukrajina ne može biti jedina stvar kojom se bave i ne može joj se izdati bjanko ček.‘

Republikanci vjerojatno gledaju na ankete, koje pokazuju da mali, ali rastući dio Amerikanaca kaže da SAD pruža preveliku potporu Ukrajini. Ta je brojka porasla sa 7 posto u ožujku na 20 posto u rujnu, prema anketi Pew Research Centera. I sada iznosi 32 posto među republikanskim biračima.

Dakle, dok predsjednik Joe Biden nastavlja tražiti od Kongresa da odobri više paketa pomoći Ukrajini, neki analitičari kažu da bi moglo biti više skepticizma u nadolazećim mjesecima.

‘Sve je teže jer postoji osjećaj da mi radimo sve, a Europljani ne‘, rekao je Max Bergmann, direktor europskog programa pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Iako primjećuje da je to ‘na neki način to nepravedno‘ zbog ekonomske cijene rata za Europu, kaže da je s vojne strane pomoć Ukrajini i potrošnja na obrambene industrijske kapacitete sada ‘novih 2 posto‘.

U europskim glavnim gradovima političari pozorno promatraju Washington.

‘Za Europljane, ideja da je američka politika bitna - da će ono što se dogodi na središnjim izborima imati implikacije na ono što će naš američki saveznik od nas očekivati - nešto je što se shvaća sve ozbiljnije‘, rekao je Martin Quencez, znanstveni novak u pariškom uredu German Marshall Funda.

Pogled iz Bruxellesa

Ali u Bruxellesu, neki dužnosnici inzistiraju da nema razloga za brigu.

‘Postoji široka potpora Ukrajini od obje stranke‘, rekao je David McAllister, predsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Doista, dok se krilo Republikanske stranke koje je više naklonjeno Donaldu Trumpu protivi nastavku pomoći Ukrajini, tradicionalniji republikanci zapravo su podržali Bidenovu pomoć Kijevu.

‘Ako republikanci imaju većinu u kongresnim odborima, očekujem utjecaj na rasprave o tome koje oružje isporučiti Ukrajini, na primjer‘, rekao je McAllister. ‘No u konačnici predsjednik zadržava značajnu kontrolu nad vanjskom politikom.‘

McAllister, član njemačke konzervativne Kršćansko-demokratske unije, rekao je da Europa već povećava svoja ulaganja za obranu i pomoć Kijevu, ukazujući na inicijativu EU-a za obuku ukrajinskih vojnika i nedavno povećanje fonda EU-a koji nadoknađuje zemljama za ono što su kao vojnu pomoć poslali Ukrajini.

Poljski europarlamentarac Witold Waszczykowski, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, također je u rekao da ne očekuje da će Kongres kojim dominiraju republikanci promijeniti politiku prema Ukrajini - istovremeno pozivajući Washington da izvrši veći pritisak na Europu.

‘Poljska i druge zemlje istočnog krila ne mogu dovoljno uvjeriti Europljane da podrže Ukrajinu‘, rekao je Waszczykowski, član konzervativne vladajuće stranke Pravo i pravda.

‘Osjećaj popuštanja i očekivanja da će se s Rusijom sve vratiti na staro, dominira u europskim prijestolnicama i europskim institucijama‘, rekao je poljski političar.