Njemačka bilježi rast desničarskih napada na bivše koncentracijske logore

Nedjelja ujutro, kad dnevni list Bild objavljuje ankete, loš je dan čelnicima stranaka koje čine vladajuću koaliciju, zbog boja stranaka nazvanu "semafor".

Crveni socijaldemokrati (SPD) pali su na 17% ove nedjelje, Zeleni su na 14%, a žuti liberali na 6%. Demokršćani, koje čine CDU i bavarski CSU, najbolje kotiraju s 27%, a radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) može računati na 22%.

Unutar EU uslijedile su burne reakcije zbog jačanja AfD-a koji želi, najblaže rečeno, prekinuti s praksom opravdavanja zbog nacističkog razdoblja. Povezivanje AfD-a s austrijskom Slobodarskom strankom FPÖ dodatno jača zabrinutosti. Dio analitičke zajednice, argumentirano, navodi da AfD nije ostvario veći izborni uspjeh i u jednom većem centru te kako i dalje funkcionira odbijanje koaliranja, što mu onemogućava dolazak na vlast.

CDU će pokleknuti

Izbori su održani u nedjelju, na kojima se očekivala pobjeda AfD-ova kandidata u Nordhausenu, gradu s nešto više od 40.000 stanovnika. Zabrinuti dio smatra da će CDU/CSU u nekom trenutku pokleknuti i pristati na koaliciju.

"Osam posto Nijemaca zastupa radikalno desničarske svjetonazore", pokazuje studija koju su za Zakladu "Friedrich Ebert" izradili stručnjaci Sveučilišta u Bielefeldu. Rast počinje 2021. godine, a prije je udio iznosio dva do tri posto. Porast ekstremno desnih svjetonazora bilježi se na planu nacionalizma, umanjivanja zločina nacionalsocijalista, mržnje prema strancima, antisemitizma, kao i tzv. socijalno-darvinističkih stajališta prema kojima postoje razlike u vrijednosti nečijeg života ovisno o porijeklu.

Napadi tjedno

"Bilježimo povećanje ciljanih napada na koncentracijske logore, poput vandalizma i ispisivanja nacističkih parola", kaže Clara Mansfeld iz Zaklade za očuvanje sjećanja na žrtve nacionalsocijalističkog režima u Hamburgu. "Prije dvije godine radilo se o incidentima koji su se događali jednom mjesečno, sada govorimo o napadima na tjednoj razini", kaže zamjenik direktora memorijalnog centra Buchenwald

Otklon udesno posljedica je pandemije te energetske krize koju je izazvala Rusija agresijom na Ukrajinu, a rezultirala je rastom inflacije. Studija američkog Nacionalnog zavoda ekonomskih istraživanja pokazala je da "složeniji osjećaj slabosti i tuge, umjesto ljutnje per se, pokreću porast populizma", što se može preslikati na rast radikalne desnice.