OPET RAZDVAJANJE

Nelagoda u Poljskoj zbog poteza Njemačke: ‘Vraćaju nam se filmovi iz prošlosti, opet nam zatvaraju vrata Europe‘

Hoće li odluka njemačke vlade o jačanju granica neutralizirati krajnju desnicu?

Most preko rijeke Odre, koji povezuje Njemačku i Poljsku

 John Macdougall/Afp

Kada smo bili tinejdžeri u Poljskoj, bio je kraj 90-ih i tada smo već bili smjeli slobodno putovati do Pariza i Londona kako bi radili ili pohađali tečaj stranog jezika. Da bismo si to priuštili putovali smo otrcanim, trošnim autobusima desetke sati, a putovanje je bivalo još duže zbog višesatnih zaustavljanja na poljsko-njemačkoj granici, pišu u kolumni za Guardian Karolina Wigura, povjesničarka, te Jarosław Kuisz, politički analitičar i urednik poljskog tjednika Kultura Liberalna.

Granica je bila stvarna i simbolična. Bio je to početak europskog prostora, ali u našim glavama mi smo putovali kroz vrijeme - u budućnost, u vrijeme kada ćemo kao članice Europske unije dočekati bolji život.

Osjećali smo se kao da živimo u alternativnoj verziji Kafkine priče ‘Pred zakonom‘, u kojoj čovjek cijeli život čeka pred vratima, a da ga nikad ne puste. Našim su roditeljima, bakama i djedovima vrata Europe bila zatvorena pola stoljeća. Za nas je, međutim, pad Berlinskog zida značio slobodan prolazak kroz ta vrata.

Deset godina nakon prvih putovanja na Zapad, jedne hladne prosinačke noći 2007. godine, ljudi su se okupili na mostu preko rijeke Odre, koji povezuje Njemačku i Poljsku.

Hladnoća nikoga nije obeshrabrila da bučno proslavi stupanje na snagu Schengenskog sporazuma, kojim su uklonjene unutarnje granice Europe i dopušteno je kretanje bez putovnica.

Intonirane su himne obiju zemalja i EU-a. Prigodne fotografije za sjećanje su snimljene na mjestima na kojima je to prije bilo strogo zabranjeno. Prerezana je bodljikava žica i uklonjene su granične barijere.

image

Granica na istoku Njemačke

John Macdougall/Afp

Nakon izvanredne odluke Njemačke da od 16. rujna ponovno uvede granične provjere na svih devet kopnenih granica - preko noći i bez konzultacija sa susjednim vladama ili Unijom, čini nam se kao da se ta vrata ponovno zatvaraju.

Dok EU postupno prestaje ispunjavati obećanja o boljoj budućnosti, ova odluka vlade Olafa Scholza gorak je podsjetnik na našu prošlost i iluzije iz prošlosti.

Za generacije ljudi rođenih prije 1989. godine činjenica jesu li njemačke granice otvorene ili ne ima veliku moralnu težinu.

Nakon Hladnog rata 90-ih smo pričali o ‘povratku u Europu‘. Ukidanje graničnih kontrola shvaćeno je kao obnova prava izgubljenih nakon Drugog svjetskog rata, obnova geopolitičke normalnosti.

image
John Macdougall/Afp

Za zemlje poput Poljske i Češke bio je to jedan od najvažnijih simbola napuštanja ruske sfere utjecaja.

Iako su istočni Europljani bili sretni, to nije bilo zato što su stvarno mislili da je pad Zida ‘kraj povijesti‘.

Svatko ima svoje brige. Nijemci su se bojali povećanja stope kriminaliteta. Njihovi susjedi, poput Poljske i Češke, bojali su se ilegalnog odlaganja industrijskog otpada. U međuvremenu su nekadašnje strahove zamijenili novi, ne samo zbog ilegalnih migracija na kojoj njemački populistički političari grade svoju retoriku.

Hoće li odluka njemačke vlade o jačanju granica neutralizirati krajnju desnicu? To svakako šalje signal cijeloj Europi da Njemačka nema povjerenja u druge zemlje EU-a da kontroliraju vlastite granice, kao ni Frontex, obalnu stražu i graničnu agenciju EU-a.

Još od Brexita postalo je jasno da niti zatvaranje granica, pa čak ni izlazak iz EU-a ne rješavaju problem ilegalnih imigracija. Nametanjem jednostranih nasumičnih provjera osobnih iskaznica postići će se još manje. Za sada, međutim, Berlin se više bavi percepcijom politike, nego uspješnom provedbom.

Stvara dojam odvojenosti od nepouzdanih susjeda. A Scholz želi vratiti osjećaj suverenosti, kontrole i djelovanja.

Ima li boljeg načina da odgovori na uspjehe AfD-a i Saveza Sahra Wagenknecht (BSW), čiji su govori začinjeni referencama na njemački ‘Kontrollverlust" (gubitak kontrole).

image

Pogranična kontrola

John Macdougall/Afp

Ipak, ovo je politička akcija i populisti će uvijek tražiti više. U viziji radikalne njemačke krajnje desnice, oporavak suvereniteta treba biti maksimalan. Nije pretjerano zamisliti da bi, desetljećima nakon pada Berlinskog zida, drugi zid mogao okružiti cijelu Njemačku radi učinkovitosti granične kontrole.

Možda vrijedi podsjetiti Scholza da je Georg Simmel, utemeljitelj njemačke sociološke misli, jednom napisao da dok most spaja stvari koje su razdvojene, vrata razdvajaju stvari koje su već povezane.

Možda ponovno uvođenje njemačkih granica dodatno odvaja ono što je u stvarnosti još uvijek odvojeno: naše zemlje morale bu puno više raditi na europskoj integraciji. Ipak, zabrinuti smo zbog najnovijeg poteza Njemačke, prije svega zbog naše prošlosti. Nije tu u pitanju samo zabrinutost za našu sudbinu u Poljskoj, već i za Europsku uniju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 07:22