NOVOPEČENI SAVEZ

Na pomolu veliki obrat, stvara se pakt četiri zemlje: ‘Ovo bi mogla biti fatalna Putinova pogreška!‘

Ruska arktička strategija slijedi njezin globalni program, a skandinavske zemlje nakon invazije na Ukrajinu ne sjede prekriženih ruku
 Cropix/JL/Afp/Profimedia

Dana 9. siječnja ove godine vrhovni zapovjednik švedske vojske, general Micael Byden, stajao je na pozornici u Salenu u Švedskoj i održao prezentaciju koja je trebala šokirati prisutne. Prikazujući niz sumornih snimki s prve crte rata u Ukrajini, postavljenih na pozadinu snježnog švedskog polja, upitao je: "Mislite li da bi ovo mogla biti Švedska?"

Do veljače 2022. godine, prije ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, ovakva bi pitanja bila nezamisliva u zemlji koja je pomno održavala 75-godišnju strategiju miroljubive vojne nesvrstanosti. U govoru iz 2012. godine, vrhovni zapovjednik švedske vojske u ono vrijeme, Sverker Goranson, rekao je da, u slučaju napada, "Švedska može preživjeti tjedan dana". No, na ovoj nedavnoj konferenciji o društvu i obrani u Salenu, čelnici su jasno dali do znanja da je era smanjenja naglaska na obranu završila. Ondje je švedski premijer Ulf Kristersson pozvao svoje građane da se pripreme na obranu "s oružjem u rukama i našim životima na kocki".

Za ruske skandinavske susjede, invazija na Ukrajinu poremetila je njihovu hladnu računicu neutralnosti. Prošle godine Finska je postala najnovija članica NATO-a, a Švedska bi je uskoro trebala slijediti, kada Mađarska kao posljednja članica saveza ratificira odluku o švedskom članstvu. Ovi novi savezi na sjeveru mijenjaju geopolitičku ravnotežu moći, pri čemu će arktičke članice NATO-a uskoro nadmašiti Rusiju u omjeru sedam prema jedan. K tome, kao što topljenje arktičkog leda otvara pristup novim resursima i rutama za globalno gospodarsko natjecanje, također otkriva nove obrambene ranjivosti.

Danas, dok Ukrajina i njezini NATO saveznici pokušavaju stjerati Rusiju u kut, globalni čelnici - zajedno sa samim Skandinavcima - sve više bacaju zabrinuti pogled prema sjeveru uz pitanje kolika je vjerojatnost eskalacije u područjima hladnije klime.

Ruska arktička strategija slijedi globalnu

"Sve veća konkurencija i militarizacija u arktičkoj regiji zabrinjavajuči su", rekao je predsjedavajući vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, u govoru u listopadu 2023. na skupštini Arktičkog kruga u Reykjaviku na Islandu. "Moramo biti spremni za vojne sukobe koji će nastati na Arktiku".

Globalni čelnici i analitičari govorili su o posthladnoratovskom razdoblju relativne stabilnosti na Sjevernom polu kao o "niskoj napetosti na dalekom sjeveru". Posljednjih nekoliko desetljeća bilateralni i međunarodni sporazumi između Rusije i drugih arktičkih država naglašavali su zajedničku sigurnost sjevera, kao i znanstvene i sigurnosne interese.

No, nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., kako piše Foreign Policy, ti su se dogovori brzo raspali. Već u ožujku iste godine Arktičko vijeće, forum osam arktičkih država, suspendiralo je razgovore. (U svibnju 2023. ono je oprezno smanjeno, no tek treba razjasniti involviranost Rusije).

image

Ruske podmornice na Arktiku/Arhivska fotografija

Mikhail Klimentyev/Afp

U rujnu 2023. Rusija je napustila manje Euroarktičko vijeće za regiju Barentsovog mora u kojem je bila član s Norveškom, Finskom i Švedskom, rekavši da su skandinavske države "paralizirale" suradnju. U veljači 2023. Rusija je izmijenila svoju arktičku politiku, ističući nova savezništva s državama BRICS-a - Brazilom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom - a posebno s Pekingom. Tog je mjeseca također suspendirala sudjelovanje u Novom START-u, posljednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije.

"Postoji ta posthladnoratovska politička ideja o ‘arktičkoj izuzetnosti‘, da je sjever izuzet od smjera globalne politike", kaže Rasmus Bertelsen, stručnjak za daleki sjever s Arktičkog sveučilišta u Tromsou. "Problem je u tome što nikad nije vrijedila", dodaje.

Ako se malo bolje pogledaju prošla desetljeća, kaže Bertelsen, može se vidjeti ruska arktička strategija koja pomno slijedi njezin globalni program. Godine 2007. ruski predsjednik Vladimir Putin na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji odlučno je u svom govoru odbacio posthladnoratovski globalni poredak stabilnosti pod vodstvom SAD-a. Iste godine, Rusija je pokrenula svoj prvi kibernetički napad na Estoniju i postavila vrlo hrabar teritorijalni zahtjev na Arktiku, postavivši svoju zastavu na morsko dno ispod Sjevernog pola.

Putin je također koncentrirao vojne snage na dalekom sjeveru. Od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim, Rusija je kontinuirano povećavala sjevernu flotu nuklearnih podmornica, brodova, raketna postrojenja, zračnu flotu i radarske postaje. Danas se najveća ruska vojna baza nalazi na poluotoku Kola, koji graniči s Norveškom i Finskom, gdje također testira nove hipersonične projektile i dron s nuklearnim torpedom. Iako je oko 80 posto ruskih sjevernih kopnenih snaga raspoređeno u Ukrajini, ruske zračne i pomorske snage tamo su ostale netaknute.

‘Jedna od najvećih Putinovih pogrešaka‘

"Ranije je Rusija imala interes u tome da izgleda kao konstruktivan partner, što je vrijedilo i za Arktik", kaže Andreas Osthagen, viši suradnik na Arktičkom institutu u Oslu. "Baš kao i u ostatku svijeta, ta stvar se pogoršala", dodaje.

Ruska invazija bila je poziv na uzbunu skandinavskim zemljama, koje su se desetljećima opirale vojnim savezima. Odjednom, neutralnost je počela puno više ličiti na ranjivost.

Posebno zapanjujući preokret dogodio se u Finskoj - još u prosincu 2021. čak 51 posto Finaca protivio se ulasku u NATO, a danas 78 posto podržava članstvo u njemu. S članstvom u njemu dolazi i obećanje američke vojne moći. Godine 2023. Finska i Švedska potpisale su bilateralne vojne sporazume sa Sjedinjenim Državama, kojim dopuštaju američko osoblje i oružje u desecima baza, uključujući njih devet na Arktiku.

image

Ruski vojnici na Arktiku

Vitaliy Ankov/Sputnik/Profimedia

Norveška, aktivna članica NATO-a od njegova osnutka, već ima nekoliko baza u kojima je dopušteno smještanje američkih vojnika i oružja. Ipak, od kraja ‘Hladnog rata‘, Norveška je slijedila politiku "uvjeravanja" kojom ograničava prisutnost NATO-a i njegovih saveznika u blizini ruskog teritorija. Sada više nije jasno hoće li se ta politika održati.

Od 2009. Nordijska obrambena suradnja uskladila je Dansku, Švedsku, Norvešku i Island u nacionalnoj vojnoj politici. Godine 2022. Norveška, Finska i Švedska najavile su sporazum o jačanju saveza s fokusom na daleki sjever. Danas Norveška, Švedska, Danska i Finska vode pregovore o službenom dijeljenju svojih zračnih snaga.

U ožujku ove godine Norveška će voditi proširenu vježbu "Nordijski odgovor" ovih zemalja kako bi testirale svoje koordinirane obrambene planove. Michael Paul, viši suradnik za sigurnosnu politiku na Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, rekao je da će povijest zabilježiti ovaj novi nordijski savez kao "jednu od Putinovih najvećih pogrešaka".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 15:05