UPALJEN CRVENI ALARM

Kriza o kojoj nitko ne razmišlja, a prijeti cijeloj Europi: ‘Pogledajte ovo, a tek je proljeće!‘

Vodostaji rijeka, rezervoara vode i jezera diljem Europe već sada su na razini prošlog ljeta kada je europu pogodila rekordna suša

Vodostaj najveće talijanske rijeke Po već sada je na razini na kojoj je bio u lipnju prošle godine

 Piero Cruciatti/Anadolu Agency Via AFP

Nakon što je Europu prije tri godine, kao i cijeli svijet, pogodila pandemija covida-19, na drugu veliku krizu nije trebalo dugo čekati - dvije godine kasnije, 24. veljače 2022. Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu. Od posljedica pandemije Europa se gospodarski solidno oporavljala, no unatrag ju je ponovno povukla ukrajinska kriza, koja je za sobom povukla i energetsku, te visoka inflacija.

No, kako piše utjecajni Politico, nova je kriza golemih razmjera pred vratima i nema veze sa spomenute dvije - naime, jedva da smo kročili u proljeće, a Europa već presušuje.

Ključni rezervoar vode koji milijune Katalonaca opskrbljuje vodom, sve je prazniji. Problem s vodom razbuktao se i u Francuskoj, gdje se nekoliko sela više ne mogu opskrbljivati ​vodom iz slavine. A vodostaj najveće talijanske rijeke Po već sada je na razini na kojoj je bio u lipnju prošle godine. Više od četvrtine kontinenta već u travnju proživljavaju sušu, a mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg gotovo potpuno sušnog ljeta, ako ne i još gore.

image

Prizor s rijeke Po

Piero Cruciatti/Anadolu Agency Via AFP

Studija pri čijoj su izradi korišteni satelitski podaci potvrdila je ranije ove godine da Europa pati od teške suše još od 2018. godine. Rast temperatura otežava oporavak od ovog deficita padalina pa je Stari kontinent zarobljen u opasnom ciklusu u kojem opskrba vodom postaje sve nesigurnija. "Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi", kaže Torsten Mayer-Gürr, glavni autor studije. "Sada se čini da bismo se mogli suočiti s problemima", dodaje.

Iako bi vlažni vremenski uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći sektoru poljoprivrede, čak ni kišovito proljeće ne bi moglo popraviti situaciju s tekućim deficitom podzemnih voda u Europi, upozoravaju stručnjaci.

Dok se ljeto bliži, vlade europskih zemalja se trude riješiti i trenutačne i buduće nestašice, uz istovremeno upravljanje napetostima koje proizlaze iz rastuće konkurencije kada je voda u pitanju. Suša će, rekao je nedavno španjolski premijer Pedro Sánchez, "biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama".

Začarani krug i zimska suša

Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je, barem u tom smislu, trebala donijeti olakšanje. No, u mnogim od najgore pogođenih regija na kontinentu palo je vrlo malo kiše ili snijega. Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 dana u komadu tijekom siječnja i veljače, doživjela je najsušu zimu u posljednjih 60 godina.

Talijanska istraživačka zaklada CIMA utvrdila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Vodostaj rijeke Po je na razini kao prošlog ljeta, a jezero Garda u sjevernoj Italiji već sada je ispod polovice svoje prosječne razine. U izvješću španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi se da će ove godine neke žitarice morati biti "otpisane" u četiri cijele regije. Jedan je meteorolog rekao za El País da se maslinari mogu "oprostiti od gotovo cijele berbe maslina".

image

Prizor iz rezervoara Sau

Josep Lago/AFP

Vodostaj rezervoara Sau, sjeverno od Barcelone, pao je toliko nisku razinu da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi izbjegle pomor i kontaminaciju opskrbe vodom u regiji. Diljem Katalonije rezervoari su na samo 27 posto kapaciteta - i to u travnju. A idući tjedan Španjolsku čeka rani toplinski val. Kako kaže španjolska ministrica ekološke tranzicije Teresa Ribera, dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u i Francuskoj, mogla bi pasti do 40 posto do 2050. godine.

Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, objašnjava Fred Hattermann, hidrolog s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu. S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak alpski snježni pokrivač, kaže da "ako sada nema puno oborina… onda je suša u biti osigurana".

Ipak, sve moguće obilne proljetne kiše tek bi ublažile nedostatak vode ovog ljeta. Kako bi Europa izašla iz ovog začaranog kruga u kojem se svake godine bori s velikim deficitom podzemnih voda, upozorava Hattermann, trebalo bi joj gotovo 10 godina visokooborinskih godina.

Uloga klimatskih promjena

Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju obrasce padalina. Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za 2020-e godine, predviđa da će u toj zemlji veći dio desetljeća vjerojatno biti manje, a ne više oborina. No, čak i ako razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe. Suša je složena pojava i mnogi čimbenici - poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje - mogu igrati veliku ulogu. Ipak, rastuće temperature su zasigurno te koje će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.

Tri su načina na koje globalno zatopljenje čini kontinent sušim, navodi Hattermann. Kao prvo, što temperatura više raste, to će više vode isparavati. "Već to ga čini sušim", rekao je on. "U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja".

image

Prizor s jezera Garda

Stefano Nicoli/Nurphoto Via AFP

Kao drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju (jet streams su uske i vijugave zračne struje u atmosferama nekih planeta, uključujući i Zemlju, op.a.), što znači da se sustavi tlaka zraka mogu ‘zaglaviti‘, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta - kao što se dogodilo prošle godine - ili pak dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine.

I kao treće, europski ledenjaci i snježni pokrivač zbog rasta temperatura ubrzano se smanjuju, što za glavne europske rijeke poput Rajne, Dunava, Rone ili Po znači izostanak vitalne opskrbe vodom.

Ove će godine doprinos vode od otopljenog snijega europskim rezervoarima "biti uistinu mnogo manji nego je to inače", kaže Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije. "Zato što je 2023. bila gora nego što je bila prošla - a ta je već bila najgora, gledajući unatrag zadnjih 10 godina, a ova je još gora", dodaje.

Ulaskom u ljeto, smatra Toreti, Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi. "Ali Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke pokazuju uvjete upozorenja na sušu", ističe. Europski opservatorij za sušu također ukazuje na nedostatak vode u nordijskim zemljama. Saveznu država Brandenburg, inače njemačko žarište suše, pogodile su posljednjih nekoliko mjeseci natprosječne količine oborina, a ipak su razine podzemnih voda niže nego prošle godine, ističe Hattermann. "Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego gore", rekao je.

Europa se ipak budi

Europa se pred ovom prijetnjom polako budi. Glavni gradovi - koji su pretrpjeli štete uzrokovane razornim učincima prošlog ljeta na neke gospodarske sektore uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju - žure se izraditi nacrt odgovora na trenutačne nestašice vode i one koje se tek očekuju.

image

Prizor iz rezervoara Sau

Josep Lago/AFP

Ranije ovog mjeseca, Italija je izdala uredbu o suši koja određuje smanjenje birokracije kada je u pitanju vodna infrastruktura, uključujući postrojenja za desalinizaciju. Španjolska je, pak, u siječnju objavila novi paket planova upravljanja vodama. Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema tom planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.

Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za "održivo" korištenje vode u 10 područja do 2050. godine, kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.

No, kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući time učinke sve manje dostupnosti vode. Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.

image

Prizor s rijeke Po

Piero Cruciatti/Anadolu Agency Via AFP

Talijanska političarka Zelenih i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, Eleonora Evi, na Twitteru je osudila plan talijanske vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize s vodom u zemlji. Vlada bi se, kaže ona, trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem iz cjevovoda.

"Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda i nismo bili toliko učinkoviti koliko smo mogli u upravljanju ovim ograničenim resursom", kaže Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za proučavanje klime i klimatskih promjena.

Vodni ‘ratovi‘

U međuvremenu, upravljanje vodom - i odlučivanje o tome tko će tome imati pristup - pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta. Prošlog su ljeta u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji uvedena ograničenja korištenja vode te su postavljena pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.

Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, a u drugima ona nikada nisu ni postavljena. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.

U južnoj Njemačkoj, pravni sporovi oko vode su se u posljednja dva desetljeća udvostručili, a u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe. Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se nose sa sušnijim uvjetima ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi, koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, no zelene skupine kažu da bi taj sektor trebao poduzeti korake kako bi smanjio potrošnju vode.

image

Prizor s jezera Garda

Stefano Nicoli/Nurphoto Via AFP

Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare "nepravednima" i opisala kao "prisvajanje i privatizaciju vodnih resursa od strane nekolicine na račun većine".

U španjolskoj regiji Andaluzija, planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju sustav navodnjavanja u blizini močvara Doñana, koje su pod zaštitom UNESCO-a, izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama. Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos, ranije ovog mjeseca isipala je pijesak iz čaše na parlamentarni stolac premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati "kao pustinja" ako kontroverzni prijedlog zakona bude usvojen.

"Ljudi to osjećaju", kaže Hattermann. "Bitka oko distribucije već je u tijeku", zaključio je on.

Španjolska i Portugal zabilježili temperaturne rekorde za travanj

Kontinentalna Španjolska i Portugal zabilježili su ove godine temperaturne rekorde za mjesec travanj, pa je tako u španjolskoj Cordobi na jugu izmjereno 38,8 stupnjeva Celzija, a u portugalskoj Mori 36,9, objavile su u petak meteorološke službe dviju zemalja.

Temperaturni rekord u kontinentalnoj Španjolskoj izmjeren je u četvrtak na meteorološkoj postaji u zračnoj luci u Cordobi, objavila je španjolska meteorološka agencija Aemet na Twitteru.

Raniji rekord datira iz 2011. kada je u Elcheu na istoku zemlje bilo 38,6 stupnjeva Celzija. Ovaj "privremeni podatak" još mora biti potvrđen, rekao je Aemet.

To međutim nije apsolutni rekord u čitavoj Španjolskoj za travanj jer je povijesni maksimum izmjeren 2013. na Kanarskim otocima koji se nalaze uz obalu sjeverozapadne Afrike - 40,2 stupnja.

Ovaj tjedan Španjolska i Portugal pogođeni su valom vrućine zbog mase toplog i suhog zraka iz sjeverne Afrike. Temperature bi od vikenda trebale početi padati.

U Portugalu je u gradu Mori, u središtu zemlje, u četvrtak bilo 36,9, objavio je nacionalni meteorološki institut u petak.

Još pet mjesta u središnjem dijelu zemlje i na jugu premašilo je raniji rekord od 36 stupnjeva koji je upisan 20. travnja 1945. u Pinhaou na sjeveroistoku, rekao je Ricardo Deus, klimatolog s Portugalskog instituta za more i atmosferu (IPMA).

Po znanstvenicima, sve više toplinskih valova znak je zagrijavanja planete, a oni će se produljivati i intenzivirati. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 01:18