Jedna riječ saudijskog princa bila je dovoljna da okonča sastanak naftnog kartela: ‘Učinit će štogod je potrebno!‘

Saudijska Arabija želi više cijene nafte, bio je brzi zaključak nakon sastanka naftnog kartela OPEC+ u nedjelju u Beču.

"Tržištu treba stabilizacija", rekao je na konferenciji za novinare saudijski ministar energetike, princ Abdulaziz bin Salman Al Saud, nakon što je objavio milijun barela dnevno (u svibnju je bilo deset milijuna barela, u srpnju će biti devet) dobrovoljnog smanjenja proizvodnje. "Stabilizacija" u rječniku saudijskog ministra zamjena je za "rast cijena".

Ostale članice trebale bi ostati pri postojećim kvotama i nastavku smanjivanja proizvodnje do kraja godine.

Ponedjeljak je donio određeni pomak na tržištu, Reuters donosi da su cijene barela tipova Brent i U.S. West Texas Intermediate porasle prosječno jedan dolar (Brent je 77,15 dolara). To je manje nego što je očekivala vlada u Rijadu.

"Saudijska Arabija bi idealno željela da cijene budu više od 80 dolara po barelu (za Brent)", rekla je Vandana Hari, osnivačica Vanda Insightsa u Singapuru, na televiziji Bloomberg, misleći na Brent. Ta im je cijena potrebna radi uravnoteženja proračuna i fiskalnih politika jer je globalna inflacija u proteklih godinu dana realno smanjila cijene nafte i zaradu.

"Saudijci će vjerojatno činiti sve potrebno da održe visoke cijene nafte... i poduzeti proračunate preventivne korake kako bi osigurali da se opovrgnu makro zabrinutosti koje potencijalno utječu na potražnju", rekao je za Reuters Suvro Sarkar, čelnik energetskog sektora DBS Bank.

Iako je do porasta cijena došlo, zabrinutost za veliki skok ne postoji.

OPEC+ osigurava 40 posto nafte na globalnom tržištu i ima članice koje se nužno ne pridržavaju pravila ako žurno zatrebaju novac. Na nedjeljnom je sastanku, primjerice, UAE dobio odobrenje povećanja proizvodnje jer je zaprijetio napuštanjem kartela, a Rusija nije ništa obećala. Njezina proizvodnja u velikoj mjeri zadovoljava potrebe Indije i Narodne Republike Kine, koje kupuju tip Urals po cijenama nižim od 60 dolara koliko je gornja granica koju su postavili G7 i EU. Kupnja iznad te cijene dovela bi do sankcija.

Tržište će, navode u High Frequency Economicsu, reagirati temeljem više čimbenika ponude i potražnje nego što je samo odluka kartela i Saudijske Arabije. Ta konzultantska kuća podsjeća da je odluka o smanjenju proizvodnje 1,6 milijuna barela sredinom travnja donijela kratkoročni rast cijena, 11 posto. "Ti su cjenovni dobici potpuno poništeni nakon samo 17 dana trgovanja", piše HFE. U korist svom pristupu navode da na tržište dnevno dolaze 103 milijuna barela nafte, pa je riječ o smanjenju od jedan posto.

Kako se može zaključiti, situacija otprije nešto više od godinu dana, kad je barel porastao na 130 dolara nakon ruske agresije na Ukrajinu, teško bi se mogla ponoviti. Ekonomski rast nije robustan, rušenje inflacije na Zapadu išlo je usporedo sa smanjenjem rasta, a NR Kina nikako da vrati zamah zbog niza unutarnjih ekonomskih i regulatornih prepreka. Svijetla točka svjetske ekonomije je ASEAN, zemlje jugoistočne Azije, ali riječ je o udjelu sedam posto globalnog BDP-a.

Niz je mogućih poznatih nepoznanica, havarija, požara, geopolitičkih previranja, koje bi mogle promijeniti smjer kretanja cijena "crnog zlata", no HFE ocjenjuje da će rasti blago, uz prijetnju mogućeg povećanja opskrbe što bi rušilo cijene. Analitičari banke Goldman Sachs, kako prenosi Reuters, navode da je sastanak bio "umjereno optimističan" tržištima nafte i da bi mogao povećati prosinačke cijene Brenta od jedan do šest dolara po barelu, ovisno o tome koliko dugo Saudijska Arabija kani održavati proizvodnju na devet milijuna barela dnevno u sljedećih šest mjeseci.

"Dobrovoljno smanjenje važnije je zbog zaštite od pada cijena, nego radi poticanja održivog rasta", izjavio je za Bloomberg Vivek Dhar, direktor istraživanja rudarstva i energetskih dobara pri Commonwealth Bank of Australia. Tržišta bi se mogla vratiti fokusu na širu perspektivu makroekonomske slabosti, dodao je Dhar.