PSIHOLOŠKI SUKOB

Iranska elita bez konsenzusa oko odmazde: Ajatolah Hamenei prijeti, no predsjednik šalje bitno mirniji ton

Iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova reklo da zadržava pravo odgovora, vrijeme i priroda potencijalnog napada ostaju nejasni

Plakat s ubijenim vođom Hamasa Yahyom Sinwarom u Teheranu

 AFP

U očekivanju onoga što će priopćiti Vijeće sigurnosti UN-a, Iran bi rado uzvratio Izraelu za napad od subote, ali sve ipak ostaje na riječima i prijetnjama.

"Cionistički režim mora se naučiti snazi ​​i odlučnosti Irana", zaprijetio je vođa Islamske revolucije Seyed Ali Hamenei, ali u svojem istupu implicitno je otkrio da i priličan broj Iranaca nije sretan zbog sukoba s Izraelom, a možda i SAD-om, pa je ajatolah spomenuo i važnost psihološkog rata.

"Stvaranje nesigurnog psihološkog okruženja u društvu jedan je aspekt ovog mekog rata i svi su vidjeli kako naši neprijatelji koriste društvene medije za provedbu svojih ciljeva", upozorio je Hamenei.

Kako se moglo očekivati, najradikalniji je bio zapovjednik Zbora garde islamske revolucije, general-bojnik Hosein Salami, koji je najavio da će "izraelski čin agresije sigurno imati gorke i nesagledive posljedice za cionističke okupatore". Novinska agencija Tasnim objavila je da vojni centri Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC, elitne postrojbe iranskih oružanih snaga), koji se nalaze na zapadu i jugozapadu iranske prijestolnice, nisu oštećeni.

Mirniju poruku poslao je iranski predsjednik Masud Pezeshkian, koji je izjavio da Iran "ne traži rat, ali će braniti svoju zemlju i prava svog naroda".

"Dat ćemo proporcionalan odgovor na agresiju cionističkog režima", izjavio je.

image

Lica Masouda Pezeshkiana, Mohammada Bagherija, Joea Bidena i Benjamina Netanyahua na plakatu u Teheranu

Atta Kenare/AFP

Državni mediji umanjivali su ozbiljnost napada. Revolucionarna garda na Telegramu je prikazivala snimke punih trgova u centru Teherana, sugerirajući da se ništa ozbiljno nije dogodilo. Mnogi režimski mediji slali su reportere u užurbane četvrti Teherana kako bi prikazali da je sve uobičajeno.

Stručnjaci pokušavaju naći odgovor na pitanje može li Iran zaista nešto poduzeti ili samo prijetiti. Iran je puno uložio u projektile i bespilotne letjelice te posjeduje veliki arsenal, a također opskrbljuje značajnim količinama svoje opunomoćenike - hutiste u Jemenu i Hezbolah u Libanonu. Osim toga, pomaže Rusiji u ratu s Ukrajinom, a zauzvrat je Putinov režim Irancima isporučio borbene zrakoplove Su-35 i napredni raketni sustav protuzračne obrane S-300. No u subotu se vidjelo da Iranci, unatoč ulaganju u vojsku, i dalje ne mogu zaustaviti izraelske napade.

Iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova reklo da zadržava pravo odgovora, vrijeme i priroda potencijalnog napada ostaju nejasni. Na drugoj strani, Izrael je upozorio da će, ako Iran uzvrati, ponovno biti "obvezan odgovoriti" te kako ima "dodatne mete" koje bi mogao napasti. Spomenute "dodatne mete" mogu biti iranska naftna postrojenja, ali i vojarne Korpusa čuvara islamske revolucije.

image

Benjamin Netanyahu

Gil Cohen-magen/AFP

Najnoviji podaci pokazuju da iranska ekonomija pati, a inflacija službeno iznosi 33 posto, iako je vjerojatno i veća. Iranska valuta rijal ostala je relativno stabilna od početka izraelskog rata protiv Gaze, ali izgleda da se počela klimati zbog sve veće zabrinutosti od regionalnog rata. Vrijednost rijala nedavno je pala s oko 600.000 za dolar, koliko je iznosila prije mjesec dana, na 690.000 početkom prošlog tjedna, a nakon izraelskog napada iznosi oko 660.000. Pritom središnja banka Irana upumpava novac kako bi ukrotila tržište, zbog čega su državni mediji u subotu objavili kako ima nade da bi rijal mogao ojačati i ponovno iznositi 600.000 za američki dolar. Pozitivan je podatak da je, unatoč izraelskom bombardiranju, tržište dionica ostalo uglavnom stabilno, a među stanovništvom nije zavladala panika.

Razvoj situacije prognozirala je i redakcija BBC-ja. Podsjećaju kako i Iran, poput Izraela, ima civilni nuklearni program, no već desetljećima postoji sumnja da vodi tajni paralelni program obogaćivanja urana za izradu nuklearne bombe te projektila za njezino postavljanje. U svibnju je čelnik UN-ove agencije za nuklearni nadzor, Rafael Grossi, izjavio da je Iran "tjednima, a ne mjesecima" udaljen od proizvodnje dovoljne količine materijala za nuklearnu bombu. To, međutim, ne znači da su Iranci blizu stvaranja nuklearne bombe.

No kako napominje BBC, ta tema trebala bi biti od iznimne važnosti za cijeli svijet, a ne samo za područje Bliskog istoka. Iran je uvijek negirao namjeru stvaranja nuklearnog oružja, ali sad izgleda da mu je ono nadohvat ruke. Ajatolah Ali Hamenei i iransko vojno-vjersko vodstvo sigurno traže nove načine za odvraćanje neprijatelja, a razvoj nuklearne bojeve glave koja bi se postavila na balističke projektile mogao bi biti na njihovu dnevnom redu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 21:11