Finska će svoj deponij za potrošeno radioaktivno nuklearno gorivo "Onkalo" početi koristiti ili 2025. ili početkom 2026. godine, piše CNBC. Smatra se da će finski deponij biti prekretnica u dugoročnoj održivosti nuklearne energije te primjer koji bi ostatak svijeta trebao slijediti.
Finci će potrošeno radioaktivno nuklearno gorivo stavljati u hermetički zatvorene bakrene kanistre. Njih će potom zakopati u stjenovito tlo ispod šuma na jugozapadu zemlje. Kanistri će se nalaziti 400 metara ispod zemlje i tamo će provesti 100 tisuća godina.
Onkalo se nalazi iznad mreže tunela u blizini tri nuklearna reaktora na otoku Olkiluoto koji je od glavnog grada Finske udaljen oko 240 kilometara.
Onkalo je izgradila tvrtka Posiva koja je 1995. osnovana kako bi osmislila metodu za pohranjivanje potrošenog nuklearnog goriva.
Šef za komunikacije u Posivi Pasi Tuohimaa rekao je da su mnoge tvrtke koje se bave nuklearnog energijom zainteresirane za Onkalo. Tuohimaa je dodao da je nuklearna energija tijekom posljednjih godina prošla kroz renesansu, a i da je interes za deponijem narastao nakon energetske krize koja je 2021. i 2022. zatresla Europu i dijelove Azije. Tuomihaa je rekao da je pitanje deponija za potrošeno nuklearno gorivo mučilo stručnjake. Postojanje takvog deponija učinilo bi nuklearnu energiju održivom opcijom.
Ponovno pokrenuta rasprava
Finski je projekt ponovno pokrenuo raspravu o sigurnosti potrošenog nuklearnog goriva i nuklearnoj energiji kao odgovoru na klimatsku krizu. Svjetska nuklearna udruga (WNA) tvrdi da postrojenja na nuklearnu energiju trenutno proizvode devet posto struje u svijetu.
Pobornici nuklearne energije tvrde da ona zbog svog niskog ugljičnog otiska može zemljama pomoći da smanje emisije stakleničkih plinova i ovisnost o fosilnim gorivima. Neki ekološki aktivisti, međutim, tvrde da je nuklearna energija skupa i opasna te da postoje jeftinije i čišće alternative.
Gareth Law, profesor radiokemije na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj, rekao je da Onkalo pokazuje da se potrošeno nuklearno gorivo može skladištit na siguran način, piše CNBC.
Law smatra da će mnoge zemlje htjeti slijediti finski primjer, ali je dodao da je Finska u tehnološkom smislu "najmanje 10 godina" ispred Švedske, iduće zemlje koja bi mogla izgraditi deponij poput Onkala. Law je rekao da je takav projekt teško realizirati, što u tehnološkom, što u političkom smislu. Dodao je da je postojanje Onkala maltene čudo.
Onkalo se temelji na tzv. KBS-3 metodi odlaganja potrošenog nuklearnog goriva. Ta se metoda temelji na principu višestrukih barijera koje bi trebale jamčiti dugoročnu sigurnost potrošenog nuklearnog goriva. Najjednostavnije, ako jedna barijera ne obavi svoj posao, tu su druge koje će osigurati da nuklearni otpad neće prouzročiti kakvu štetu.
Kai Mykkänen, ministar zaštite okoliša i klimatskih promjena Republike Finske, rekao je da se čini da će nuklearna energija igrati važnu ulogu u zelenoj energetskoj tranziciji Europe. "Pogotovo ako želimo da Azija i Sjedinjene Američke Države prestanu struju proizvoditi iz fosilnih goriva", dodao je Mykkänen.
Finski ministar smatra da Onkalo može biti odgovor na pitanje o održivom odlaganju nuklearnog otpada. "Siguran sam da većina finskog stanovništva, a također i stanovništvo u blizini Onkala, to vide na sličan način. Ljudi to doista vide kao rješenje koje zamjenjuje više štetne energije", rekao je Mykkänen te dodao da se nada da će svijet slijediti finski primjer.