Zašto je nekritički odnos prema tehnologiji tolika prijetnja društvu? Trebamo li apstinirati od online svijeta? Koji problemi muče Poljake? Kako bi izgledala poljsko-ukrajinska unija? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod Andrzeja Zybertowicza, poljskog sociologa i savjetnika predsjednika Andrzeja Dude, koji je ovih dana u Zagrebu.
U Zagrebu ćete sudjelovati na panelu o eri ugroženoj novim tehnologijama. O kakvim prijetnjama je riječ?
- Tehnoentuzijazam i nekritički odnos prema tehnologiji vjerojatno su najopasnija ideologija našeg vremena. Digitalne tehnologije, a posebno umjetna inteligencija, ljudska su tvorevina koja postaje moćnija od samih ljudi. Moje gledište je da od pojave interneta gradimo tehnocivilizaciju koja je vrlo moćna i koja postaje sve manje transparentna ljudskim umovima. Dolazi do obrata prirodnog poretka u kojem su tehnologije naši poslušni sluge.
Zagovarate li apstinenciju od online svijeta? Je li to uopće moguće?
- Previše kontakta s digitalnim impulsima, šumovima, informacijama i signalima ruši našu mentalnu ekologiju, našu mentalnu ravnotežu. Infosfera je zatrovana. Trebamo pronaći neku vrstu apstinencije ili samodiscipline prema društvenim medijima i drugim kanalima komunikacije. U suprotnom, ne možemo održati ekologiju ljudskog razvoja i društvene odnose u dobrom stanju.
Ali digitalne tehnologije također nam daju lakši i brži način komunikacije, pristup informacijama i uslugama...
- U knjizi ‘Cyber vs. real. Civilization in a techno-trap.‘ analizirao sam kognitivno stanje čovječanstva koje je podvrgnuto trenutnom protoku informacija. Jedna od lažnih dogmi današnjeg vremena je da je internet izvor znanja. Internet je izvor fragmentiranih informacija, nekonzistentnih impulsa, a onaj tko provodi puno vremena surfajući internetom, ne produbljuje svoje razumijevanje svijeta. Na internetu ima toliko dezinformacija da čak i stručnjaci imaju problema s razlikovanjem što je istina, a što laž. Čak i kada bi internet bio pun samo istinitih informacija, ljudi ne bi znali koja je od tih informacija važna.
Kakvo je stanje medija u Poljskoj? Prema izvještaju Reportera bez granica, Poljska je u posljednjih osam godina skliznula s 18. na 57. mjesto na globalnoj ljestvici slobode medija.
- Kako bih pravilno pristupio ovoj temi, morao bih analizirati metodologiju ovog rangiranja. Međutim, trenutno nemam vremena za to. Bez pozivanja na metodologiju, govoriti o tako važnoj temi dobar je primjer površnosti medija i novinara danas.
Novinari, udruge i EU u više su navrata izrazili zabrinutost stanjem slobode medija u Poljskoj. EU je najoštrije kritizirala "lex TVN", nacrt zakona koji je Sejm usvojio. Kako to komentirate?
- Ovdje nije riječ o slobodi medija, nego o pitanjima vlasničkih prava. Cilj zakona bio je eliminirati rupe u zakonu koje su tvrtkama izvan europskog gospodarskog prostora omogućavale da drže više od 49 posto udjela u radijskim i televizijskim postajama u Poljskoj korištenjem paravan-organizacija. Cilj amandmana bio je spriječiti potencijalne akvizicije medija od strane zemalja izvan EU poput Rusije, Kine i arapskih zemalja. Predsjednik Duda stavio je veto na zakon navodeći da bi, ako on stupi na snagu, mogao prekršiti ugovor potpisan sa SAD-om o gospodarskim i trgovinskim odnosima.
Poljsku dijeli mjesec dana od parlamentarnih izbora koji bi mogli promijeniti njezinu nacionalnu politiku. Koga vidite kao vjerojatnog pobjednika?
- Vladajuća koalicija trenutno ima najveću potporu birača. No, društvo je vrlo polarizirano. Vjerojatno će na izborima pobijediti oni koji su vladali Poljskom zadnjih osam godina. Međutim, postoji velik dio biračkog tijela koji je neodlučan. Prema raznim anketama, 14 do 20 posto ljudi koji su se izjasnili da će izaći na izbore navode da još nisu donijeli odluku za koga će glasati. To znači da neodlučni birači mogu postati odlučujući faktor.
Što Poljake trenutačno najviše muči?
- Kada provodimo istraživanja javnog mnijenja i pitamo ljude što im najviše smeta, obično kažu: sigurnost, zdravstvo i inflacija. Drugi sloj problema je ono što politički akteri pokušavaju staviti na svoje agende i nametnuti građanima kao najvažnije pitanje, poput pitanja migracija. Općenito, upitno je li EU sposobna osmisliti dobru, sveobuhvatnu migracijsku politiku. Treći sloj nalazi se na podsvjesnoj razini birača. Moja je sociološka pretpostavka da se mnogi ljudi osjećaju duboko izgubljeni u zamršenostima sadašnje tehnocivilizacije. Boje se da bi uskoro mogli postati još dublje dezorijentirani. Primjerice, prema nedavnim istraživanjima, preko 50 posto Bugara i Slovaka nema jasnu predodžbu tko je agresor, a tko žrtva u rusko-ukrajinskom ratu.
Jedna od tema predizborne kampanje je i rat. Kakva je atmosfera među poljskim biračima?
- Mnogi Poljaci strahuju da bi se rat mogao preliti u našu zemlji i svjesni su da Rusija ima nuklearno oružje i da mnogi Rusi imaju reputaciju barbara. Trenutno oko 67 posto Poljaka podržava intenzivnoj pomoć naše vlade Ukrajini.
Prošle ste godine predložili osnivanje poljsko-ukrajinske unije ili republike mnogih naroda. S obzirom na zategnute odnose između Kijeva i Varšave, smatrate li da je to još uvijek opcija?
- Posljednjih mjeseci poljsko-ukrajinski odnosi nisu baš u dobrom stanju. Ali gledajući strateški, uzimajući generacijsku perspektivu, perspektivu mladih ljudi, poljsko-ukrajinska unija mogla bi biti vrlo dobar projekt i s kulturnog i s gospodarskog gledišta. Bilo bi jako dobro da se europska integracija dopuni nekom vrstom regionalne integracije na istočnom krilu NATO-a. Naravno, ovaj projekt treba gledati iz šire perspektive. Kada se takve ideje pokreću u Poljskoj, ljudi se vrlo često fokusiraju samo na sadašnje probleme zaboravljajući prilike. Ali ne možemo živjeti samo u današnjem vremenu. Moramo živjeti kako u prošlosti, tako i u suvremenom vremenu, ali i gledati 20 ili 30 godina unaprijed.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....