Hoće li u 2025. godini Rusija upasti u ekonomsku krizu, a neki čak govore i o mogućoj katastrofi koja se valja na horizontu, jer više ne može izdržati tolike vojne izdatke ne samo za oružje i logistiku, nego i za subvencije za vojnike poput velikih plaća, pomoći za obitelji poginulih te otpisivanje kredita i dugova sudionicima rata? Na početku treće godine rata protiv Ukrajine "zlatne zalihe" su se iscrpile, proizvodnja pada, inflaciju ne mogu obuzdati, a ponestaje sredstava za socijalne potrebe i mir koji režim Vladimira Putina ovih ratnih godina koristi za smirivanje stanovništva.
"Bliži li se skori krah ruske ekonomije", pita se u svojoj analizi neovisni ruski portal Novaja gazeta Europa. Ekonomski analitičari s kojima su razgovarali, predviđaju u 2025. osiromašenje ruskog stanovništva, odnosno pad standarda i platežne moći te neobuzdani rast cijena. Rusi su posljednjih godina ipak naučili živjeti bogatije i bez nestašica, uz rast standarda, tako da su stasale generacije koje se ne sjećaju siromaštva, redova i nestašica iz vremena SSSR-a.
Zbog toga je i sociološko i političko pitanje kako će se te nove generacije nositi ako se vrate, čak i na umjerenoj razini, ta sovjetska vremena. Iako se vojna industrija još drži, Rusiju čeka, prema predviđanjima, ili "rast bez razvoja" ili "stagflacija - stagnacija proizvodnje uz stalni rast inflacije". Stoga je za nadolazeću "ekonomsku 2025." profesor Branislav Slančev sa sveučilišta San Diego u Kaliforniji rekao da "rusko gospodarstvo ne može podnijeti vojne izdatke koje zahtijeva Putin" a da se to ne odrazi na cjelokupnu ekonomsku situaciju koja se kreće na rubu izdržljivosti.
Upravo takve prognoze natjerat će Putina na kakve-takve mirovne pregovore ili, pak, na zamrzavanje sukoba kako bi u tom razdoblju uspio oporaviti ekonomiju. Putin se sve ovo vrijeme hvalio rastom BDP-a i ismijavao je sankcije, ali taj je rast bio samo zbog vojne industrije, koja također više ne može pratiti takav tempo proizvodnje. Prema jednom od glavnih ekonomskih kanala, MMI, stopu inflacije ne nazivaju katastrofom, nego kažu kako je za to nemoguće "pronaći pravi termin".
Neki ekonomisti, poput Konstantina Sonina, kažu da cijene rastu dvostruko brže nego što izvještava ruska državna statistička agencija Rosstat. Aleksandar Isakov, ekonomski stručnjak za Rusiju, srednju i istočnu Europu, za Bloomberg Economic je rekao da će ruski potrošači sljedeće godine morati štedjeti novac jer Vladimir Putin neće moći jamčiti, kako se kaže u Rusiji, "i topove i maslac". Doktor ekonomskih znanosti Igor Lipsic u intervjuu za Novaju gazetu Europa predviđa ne samo pad prihoda, nego i nestašicu robe, odnosno povratak na stara "vremena deficita" kao rezultat nastojanja vlasti da kontroliraju i reguliraju galopirajuće cijene.
Razlozi ovakvih apokaliptičnih prognoza su činjenica da sankcije ipak polako počinju djelovati, bez obzira na mnoge kanale kojima ih Rusija uspijeva zaobići, zatim militarizacija ekonomije te cijene energenata, pogotovo nafte, koje su sve nestabilnije. Padne li njihova cijena u 2025. godini na manje od 60 dolara za barel, ruski proračun naći će se u "banani". Pogotovo je u Kremlju porasla zabrinutost jer je veću proizvodnju nafte najavio Donald Trump, ali i Saudijska Arabija. Uz to, predviđa se da bi i Kina i SAD mogli upasti u ekonomske probleme, što automatski znači pad cijene energenata, a to će se još drastičnije odraziti upravo na rusku ekonomiju.
Name, Rusija je gubitak europskog energetskog tržišta nadomjestila prodajom u Kinu - doduše, po dampinškim cijenama koje je pokrivala količinom, ali Kina već ima dovoljno nafte, pa čak i rusku preprodaje po višim cijenama. Bude li to tako, ruska će ekonomija još brže skliznuti u recesiju. Glavna ekonomistica T-investicija Sofija Donjec za Novaju gazetu prognozira da bi se "ruske zlatne rezerve", ako cijena barela padne na 50 dolara, mogle iscrpiti za samo godinu dana!
Smatra da država može tome doskočiti na tri načina: smanjivanjem rashoda, odnosno da živi prema mogućnostima, povećanjem poreza i opterećivanjem industrije, stanovništva i oligarha ili da jednostavno "doštampava rublje", a što to znači, ne treba niti govoriti. Kad je riječ o rublju, iako je u 2023. godini uspijevao zadržati razinu, pa čak i rasti u odnosu na dolar i euro, u 2024. je zabilježen usporen, ali stalni pad u odnosu na te dvije najjače svjetske valute, koji će se u 2025. godini još jače nastaviti.
Ruska ekonomija praktički je postala ratna. Zbog boljih plaća ratna industrija ima višak radnika, a uz rekordnu nezaposlenost - jer u ratnim djelovanjima angažirano je više od milijun radnosposobnih ljudi, a gubici, poginuli i ranjeni, veći su od 600 tisuća - osjeća se nedostatak radne snage u ostalim granama industrije i poljoprivrede. Čak i režimski stručnjaci govore da Rusija mora potražiti radnu snagu na "gastarbajterskom tržištu", koje je Rusija počela zatvarati, ili u Sjevernoj Koreji.
Financijski stručnjak Oleg Vjugin u intervjuu za RTVi izjavio je da će prihodi prestati rasti, a nekima će i pasti. Problem je to što 40 posto proračuna ide na vojne potrebe, a to je gotovo više nego što je bio "ratni proračun" SSSR-a na vrhuncu utrke u naoružanju i u jeku invazije na Afganistan, tijekom hladnog rata. Ruska ekonomija nastavila je patiti od dječjih bolesti SSSR-a - "bombe i rakete su naučili raditi, ali automobile, hladnjake, tostere i kompjutore nisu". I to je boljka koju nikad nisu uspjeli nadići, a sada kad više nema uvoza tehnologije, hrane i proizvoda široke potrošnje sa Zapada, pojavljuje se nestašica i primjetna je sve veća ovisnost o kineskim proizvodima, a to Rusiju čini taocem Kine.
Ruski vojni analitičar Jurij Fjodorov navodi da ruska vojna industrija ne stigne kompenzirati ratne gubitke tenkova, drugih vojnih vozila i dobrog dijela artiljerije, a tvornice ne mogu isporučivati protuzračne sustave kolike su potrebe zbog sve jačih i efikasnijih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama i dronovima. Problem je i u drastičnom padu investicija ili kineskim investicijama koje dugoročno mogu stvoriti nedodirljive "kineske oaze" na koje ruska ekonomija i, još gore, politika neće imati utjecaja.
No, dok Rusija sklapa tenkove i diljem svijeta traži rezervne dijelove za vojne avione, riskira propustiti sljedeći tehnološki skok, čime će još više zaostajati za razvijenijim zemljama, zaključuje Novaja gazeta. Prema njihovim navodima, krajem 20. stoljeća upravo se to dogodilo s kompjutorskom revolucijom: Rusija još uvijek nema vlastitu proizvodnju komponenti za elektroniku. Sada će se, kako kaže ekonomist Ruben Enikolopov, "eksponirati" zaostajanje u jednoj od najperspektivnijih industrija: području umjetne inteligencije.
"Nemoguće je raditi u izolaciji. To su tehnologije koje zahtijevaju punu uključenost u globalne procese i globalnu suradnju", objasnio je Enikolopov. Novaja gazeta pita se kako će Rusija nadoknaditi taj tehnološki zaostatak, pogotovo uz oslanjanje na najarhaičnije režime, poput Irana i Sjeverne Koreje.
"S vremenom će Rusi imati sve manje pristupa tehnološkim dostignućima koja već postoje, a koja će i dalje biti dostupna razvijenim zemljama. Kvaliteta života također će patiti zbog činjenice da će Kremlj vjerojatno morati rezati "nevojne" troškove i povećati poreze. Bez toga je malo vjerojatno da će moći održavati resurse i rezerve izdržljivosti", zaključuje ruski neovisni portal Novaja gazeta Europa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....