Prije nepune četiri godine, priča o 26-godišnjoj ženi iz Zagreba, koju je bivši suprug pokušao zatući nasred ulice, udarajući je u glavu utezima, pred očima dvojice njihove djece od godinu i pol i tri i pol godine, punila je medijski prostor. Žrtva je preživjela zahvaljujući dvojici prolaznika koji su nasilnika odvojili od nje kad je već bivšu suprugu bio ugurao u prtljažnik automobila, nastavljajući je udarati utezima po glavi. Nesretna žena prebačena je bolnicu, s višestrukim ozljedama glave i smrskanom desnom rukom kojom se pokušavala zaštiti od udaraca, a da se nije štitila rukom, nasilnik bi je, kako će kasnije utvrditi liječnici vještaci, vjerojatno bio usmrtio. Njezinu priču prva je u veljači 2019. objavila Nova TV u emisiji "Provjereno".
Nasilnik koji se inače školovao za svećenika, ali je prije svršetka studija odustao, brzo je uhićen, a zatim i osuđen za pokušaj ubojstva na zatvorsku kaznu. Ovih dana, tri godine i osam mjeseci od napada kojeg je samo srećom preživjela, žrtva pokušaja ubojstva obratila se bivšoj urednici i voditeljici emisije Provjereno, Ivani Paradžiković kako bi javnost upozorila da njezin napadač uskoro izlazi iz zatvora i da se silno boji da će joj ponovo nauditi. Promijenila je ime i prezime, adresu na kojoj živi, ali je on, tvrdi žrtva, zahvaljujući šlamperaju nadležnih institucija, doznao njezin novi identitet, a uvjerena je i da je doznao i adresu na kojoj živi s djecom.
Ne znamo detalje presude u ovom slučaju, jer su suđenja za obiteljsko nasilje zbog zaštite privatnosti i interesa djece u pravilu zatvorena za javnost, pa nije jasno izlazi li osuđeni nasilnik prije isteka dosuđene kazne na uvjetni otpust, ili je odslužio puni rok dosuđenu kazne.
Od odvjetnika koji se u svojoj odvjetničkoj praksi, pored ostalog, bave i zastupanjem žrtava obiteljskog nasilja, ali i od ostalih stručnjaka koji se bave pomoći žrtvama, pokušali smo dobiti odgovore na pitanje - koje sve pravne mehanizme zaštite imaju na raspolaganju žrtve obiteljskog nasilja kad nasilnici jednoga dana, nakon odslužene zatvorske kazne, izađu na slobodu. Odgovori koje smo dobili nisu nimalo ohrabrujući.
Zagrebačka odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić, iza koje je bogato iskustvo u zastupanju žrtava obiteljskog nasilja, kazala nam je: "Ako u presudi kojom je nasilnik osuđen nisu izrečene posebne obaveze ili sigurnosne mjere, tada nema mehanizma zaštite žrtve. Podrazumijeva se da se nakon izdržane kazne radi o rehabilitiranoj osobi. Novi mehanizmi zaštite žrtve aktiviraju se samo ako osuđeni nasilnik pokuša ponovo nešto učiniti u odnosu na žrtvu".
‘Kazneno pravo ne predviđa zaštitu žrtve‘
I odvjetnica Jadranka Sloković nam kaže da poslije izdržane zatvorske kazne, kazneno pravo de facto ne predviđa nikakve mjere zaštite žrtve.
"Mjere opreza koje sud izriče počiniteljima obiteljskog nasilja, kao što su zabrana približavanja žrtvi, ograničena su samo za vrijeme trajanja sudskog postupka, ili za vrijeme uvjetnog otpusta iz zatvora do isteka dosuđene zatvorske kazne. Međutim, nakon što istekne zatvorska kazna, kazneno pravo ne predviđa nikakve mjere zaštite žrtve. Kazneno pravo služi kažnjavanju, a država se mora potruditi da kroz neke druge mehanizme zaštiti žrtvu i pomogne joj, što je u slučajevima kad je počinitelj psihopata ili emocionalno nestabilna osoba vrlo opasno za žrtvu", kaže nam Sloković.
Dodaje da se kroz iskustvo zastupanja žrtava obiteljskog nasilja puno puta uvjerila da ti drugi mehanizmi zaštite žrtve u našoj praksi zakazuju. "Upravo sad imam slučaj žene čijem se bivšem suprugu sudi za pokušaj ubojstva. Ona ga je zbog fizičkoga nasilja izbacila iz kuće, ali on je noću uspio ući u kuću i počeo je gušiti. Spasilo ju je to što su se djeca probudila i omela ga. Međutim, žena koja je ostala sama s djecom, i sama je u Zagrebu, u potpunoj je egzistencijalnoj drami. Ne može raditi jer nema kome ostaviti djecu. Ne može djecu upisati u vrtić jer za upis treba potpis i drugog roditelja, a on joj ga ne da. On joj ne plaća alimentaciju. Dakle, prema mome iskustvu, ti drugi nekazneni mehanizmi pomoći žrtvi potpuno zakazuju", kazala nam je Sloković.
Nasilnici i dalje mogu kontaktirati s djecom
Dom Duga ustanova je u vlasništvu Grada Zagreba koja ima sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, a i s osuđenim obiteljskim nasilnicima radi na njihovoj rehabilitaciji. "Kad je žrtva nasilnog partnera koji je odslužio zatvorsku kaznu u opasnosti, odnosno kad postoje ozbiljne naznake da joj se on ponovo pokušava približiti - može zatražiti i dobiti smještaj u našem skloništu, a odatle tražiti trajnije rješenje", kazala nam je ravnateljica Duge, Željka Barić.
Objasnila nam je koji su modaliteti zaštite žrtve u situacijama kad su osuđeni nasilnici pušteni iz zatvora na uvjetni otpust, a koji se primjenjuju samo do isteka kazne na koju su osuđeni. "Takvi osuđenici su pod nadzorom probacijskih službi i sud im do isteka kazne može izreći zabranu pristupa žrtvi. Međutim, provedba te mjere u našim je uvjetima pomalo zastarjela - žrtvi se daje telefonski broj probacijskog službenika kojeg ona može nazvati u trenutku kad primijeti da je nasilnik ušao u zonu koja mu je sudskom mjerom zabranjena. U takvim situacijama do žrtve dolazi policijska ophodnja koja joj je tome trenutku najbliža. U suvremenijim sustavima od našeg, osuđeniku na uvjetnoj slobodi koji je pod mjerom nadzora, stavlja se narukvica ili nanogvica, tako da probacijska služba u razdoblju u kojem mu zabrana približavanja traje, može kontinuirano nadzirati njegovo kretanje i čim se približi zoni zabrane, aktiviraju se mehanizmi zaštite žrtve. Mi, međutim, taj sustav nadzora još uvijek nemamo", kazala nam je Barić.
I dok se osuđenom obiteljskom nasilniku puštenom na uvjetni otpust, makar privremeno, do isteka izrečene kazne, može zabraniti pristup partneru žrtvi, omogućuju mu se kontakti s djecom koju ima s partnericom koju je napao. "U takvim se situacijama susreti s djecom organiziraju tako da se ocu omoguće kontakti bez prisustva majke, dakle da ih on preuzima i vraća u prisustvu službene osobe kako bi se izbjegao svaki kontakt nasilnika i žrtve", kaže ravnateljica Doma Duga.
‘Kazne na obiteljske nasilnike su smiješno male‘
Odvjetnica Tea Palčić, koja često zastupa žrtve obiteljskog nasilja kazala nam je da su suci, koji sude u slučajevima obiteljskog nasilja, često nedovoljno educirani i nerado izriču mjere zabrane približavanja i uznemiravanja žrtve. Predlaže da se izmjene Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji, koje je nedavno najavio ministar Malenica, iskoriste da se u zakon ugradi odredba koja bi omogućila da se osuđenima za vrlo teške oblike obiteljskog nasilja, kao što je pokušaj ubojstva, može odrediti mjera trajne zabrane približavanja žrtvi.
Utemeljiteljica i dugogodišnja aktivistkinja Udruge B.a.b.e., danas suradnica Udruge Solidarna, Sanja Sarnavka, kaže nam kako su kazne za obiteljske nasilnike smiješno male, a vrlo je kritična i prema načinu na koji se prema ženama žrtvama nasilja odnose centri za socijalnu skrb. Sa žrtvom s početka naše priče je, kaže nam, često kontaktirala u mjesecima nakon što je bivši suprug pokušao ubiti i živo se sjeća drame koju je ta žena prolazila po izlasku iz bolnice - bez novca, bez posla i prihoda, s dvoje malene djece i desnom rukom koja zbog ozljeda nije bila u funkciji.
"Ono što me posebno zgrozilo je da je nadležni centar za socijalnu skrb od nje tražio da mu ona u zatvor redovito piše o tome kako su djeca. U centu su je uvjeravali da mu mora pisati jer djeca prema Konvenciji imaju pravo na kontakte s ocem. Perverzno je takvo što tražiti od žrtve, taj zahtjev ju je dodatno istraumatizirao i odbila je. Pa kakvo on to, molim vas, ima pravo na djecu pred kojom je ubijao njihovu majku"?, pita se Sarnavka. Dodaje da je zabrinuta viješću da nasilnik izlazi iz zatvora i ističe da bi prije nego ga što puste, sve nadležne službe morale napraviti temeljitu procjenu rizika za nju i odrediti odgovarajuće mjere.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....