Zbog pandemije i potresa sve više mladih u Hrvatskoj je anksiozno i depresivno

U redu je imati strije i celulit. U redu je ne izgledati savršeno. U redu je imati bore. U redu je biti zadovoljan svojim tijelom. U redu je brinuti o svom tijelu.

To su neki od apela koje je nedavno lansirala udruga Kako si? u sklopu projekta "Slika o sebi - nježnost i umjetnost" kako bi se javnost senzibilizirala na tjelesni dismorfni poremećaj (BDD) koji sve češće pogađa mlade u Hrvatskoj.

Uznemirenost

- Riječ je o poremećaju iz opsesivno-kompulzivnog spektra za koji u Hrvatskoj ne postoji službeno mjesto za dijagnozu i tretman. BDD bi se najjednostavnije mogao objasniti kao pretjerana okupiranost jednim dijelom tijela za koji osoba smatra da ne valja, dok ljudi iz njezine okoline ne vide taj nedostatak. Takva pretjerana preokupiranost određenim dijelom tijela, najčešće licem ili glavom, na kojem se isključivo percipiraju mane i nedostaci, može dovesti do velike uznemirenosti zbog čega se značajno narušava kvaliteta života. Pokazuje se kako je BDD češći kod mladih ljudi te često prođe i do 15 godina prije nego što se osoba javi stručnjaku psihičkog zdravlja za pomoć. Što osoba kasnije potraži pomoć, to je liječenje zahtjevnije - kaže Nataša Jokić-Begić, profesorica kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te voditeljica udruge Kako si?

- Puno češće se ljudi okrenu nepotrebnim plastičnim operacijama. Prema procjenama, od tog poremećaja pati i do tri posto populacije, a zbog društvenih mreža možemo očekivati samo sve veći broj mladih s tim problemom. Nažalost, naša stručna javnost još uvijek nije dovoljno upoznata s tim poremećajem, sve se tumači kao narcizam i razmaženost, a problem je upravo suprotan. Te ljude muči dubok sram. Stoga smo u udruzi Kako si? okupili skupinu entuzijastičnih psihijatara i psihologa i cilj nam je senzibilizirati i opću i stručnu javnost da na vrijeme prepoznaju taj poremećaj i jave se za pomoć - pojasnila je Nataša Jokić-Begić.

Udruga Kako si? osnovana je 2020. godine s ciljem pružanja potpore široj populaciji, suočenoj s pandemijom koronavirusa i potresima koji su u ožujku i prosincu 2020. godine pogodili Zagreb i Petrinju.

- Sve što nas je zadesilo u protekle dvije i pol godine izrazito je stresno. Bilo je očekivano da će takve velike društvene promjene ostaviti negativne posljedice na psihičko zdravlje, pogotovo onih koji su i inače pod povećanim pritiskom, bilo zbog razvojne faze u kojoj se nalaze, bilo zbog nepovoljnih životnih okolnosti u kojima žive. I točno to pokazuju rezultati inozemnih i naših istraživanja. Pogoršanje psihičkog zdravlja vidi se među djecom i mladima, ženama, ljudima niskog socioekonomskog statusa, samcima, ljudima koji se i inače bore sa životnim izazovima - rekla je Nataša Jokić-Begić.

Naglasila je da je kriza povećala razlike među ljudima.

- Oni koji su i inače dobro situirani i dobrog zdravlja, ove su dvije godine mogli iskoristiti na dobrobit, malo se usporiti, razviti neke nove vještine, porazmisliti o prioritetima. Njima je bilo dobro, postoje znakovi da su čak i procvjetali. Upravo su to ljudi koji imaju društvenu moć, kroje javno mnijenje i razne politike. Zato niti ne čudi što su se čule grube i neosjetljive izjave tipa ‘što ta djeca cendraju da nisu išla na maturalac, pa kao da je to kraj svijeta‘ ili izjave kako su mladi bioteroristi i ubojice baka. Nažalost, predviđanja govore da u idućem razdoblju možemo očekivati povećanje psihičkih tegoba za oko 25 posto, a najranjivija skupina su djevojke i mlade žene - istaknula je Nataša Jokić-Begić.

Klinička iskustva

Naša sugovornica upozorava kako se u posljednje dvije i pol godine povećala incidencija anksioznih i depresivnih poremećaja među mladima.

- Nadalje, perfekcionizam je narastao, što je vjerojatno uvjetovano izolacijom s jedne strane, a s druge zahtjevima koje pred mlade stavljaju škola i nerealni kriteriji u vezi sa svim aspektima čovjeka koji se šire društvenim mrežama. Povećana je incidencija poremećaja hranjenja i ovisnosti o računalnim igricama. Samoozljeđivanje je postalo gotovo normalno, i to je strašno. Nemamo službene podatke, ali prema kliničkim iskustvima, mislim da će se pokazati i povećanje suicidalnih ponašanja. Činjenica je da se samo u jednom tjednu na početku proljeća u Zagrebu ubilo četvero učenika. Znate li koliko je to duboko nesretnih ljudi? Hladna statistika kaže da nakon svakog samoubojstva ostaje teško pogođeno oko 11 ljudi. Ta je brojka bitno veća kada se radi o samoubojstvu mladog čovjeka - zaključila je Nataša Jokić-Begić.