Visoki kazneni sud donio važnu odluku o porukama Žalac i Rimac u kojima se spominje ‘AP‘

Visoki kazneni sud RH potvrdio je za N1 da je donio važnu odluku u aferi softver. Riječ je o slučaju u kojem se raspliće sumnjiva nabavka računalnog programa za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, zbog čega je europsko tužiteljstvo optužilo bivšu ministricu Gabrijelu Žalac.

Optužnica je podignuta u prosincu 2022., a u ožujku prošle godine održana je sjednica optužnog vijeća na Županijskom sudu u Zagrebu. To vijeće odbilo je izdvojiti iz sudskog spisa poruke Josipe Pleslić ex Rimac i Gabrijele Žalac u kojima spominju i “AP”, iako je obrana tvrdila da su to nezakoniti dokazi.

Mjesec dana kasnije, u travnju 2023., na Visoki kazneni sud RH stigle su žalbe – Žalac je i dalje uvjeravala da poruke nisu zakoniti dokazi. Smatra da Josipu Rimac istražitelji nisu prisluškivali na temelju zakonitih sudskih naloga te da poruke koje su pronađene u mobitelu Josipe Rimac nisu iz njezinog sudskog predmeta smjele biti prebačene u spis afere softver.

Zašto se dugo čekalo?

Gotovo punih deset mjeseci žalbe na odluku o zakonitosti dokaza nalazile su se na Visokom kaznenom sudu. N1 je prvi upit o žalbama tom sudu poslao 9. veljače. Nakon par dana, 12. veljače, dobili smo odgovor da su 28. travnja 2023. zaprimljene dvije žalbe, te da o njima odlučuje prvo vijeće Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.

Riječ je, kako stoji na službenoj stranici Visokog kaznenog suda o vijeću kojim predsjeda osobno predsjednik suda, sudac Željko Horvatović, a uz njega su u vijeću još četiri člana.

Par dana kasnije pitali smo i zašto još uvijek, dakle nakon gotovo deset mjeseci, žalbe nisu riješene, odnosno zašto nije donijeta konačna odluka jesu li dokazi u optužnici protiv Gabrijele Žalac zakoniti.

Tada stiže sljedeći odgovor: žalbe su razmatrane “na sjednici vijeća 13. veljače i izrada odluke je u tijeku”. Drugim riječima, par dana nakon našeg prvog upita održana je sjednica vijeća u aferi softver. Što je odlučeno još se uvijek ne zna.

Zanimljivo je da je nakon što je donio ovu odluku Visoki kazneni sud RH počeo razmatrati i žalbe koje su podnijete u aferi vjetroelektrane u kojoj je prvooptužena Josipa Rimac.

I Rimac tvrdi da je nezakonito praćena, odnosno da nalozi što ih je izdao sud nisu bili zakoniti. Njezini suoptuženici, poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, investitori u vjetropark Krš Pađene, upozoravaju pak da su ih hrvatske vlasti nezakonito prisluškivale u BiH. Nisu, iako postoji pravna mogućnost, ostvarile suradnju s bosansko-hercegovačkim tijelima da te snimke budu zakonite.

Dva različita vijeća

Jutarnji list u četvrtak je doznao da je Visoki kazneni sud (VKS) jučer počeo sjednicu o vjerojatno najznačajnijoj dokaznoj građi u nekom postupku zbog optužbi za korupciju u posljednjem desetljeću - o zakonitosti dokaza u spisima protiv Josipe Pleslić ex Rimac te desetaka njezinih suoptuženika.

Između ostaloga VKS je odlučivao o zakonitosti tajnih mjera nad Josipom Rimac 2020. godine, ali i sadržaja poruka izvađenih iz njezinih mobitela, upravo onih u kojima se spominje AP, zatim njezine korespondencije sa sucem VKS-a te novoimenovanim glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem, kao i stotinama drugih osoba, od kojih su neke u vrhu aktualne vlasti.

O zakonitosti tih dokaza na VKS-u su jučer, na isti dan, odlučivala dva različita vijeća, jer protiv Josipe Rimac USKOK vodi dva zasebna postupka. Kako neslužbeno doznajemo, sjednice će trajati nekoliko dana. Može se pretpostaviti da će nakon što vijeća donesu svoje odluke one morati detaljno proći evidenciju prakse suda, kako se ne bi dogodilo da različita vijeća izrade dvije različite odluke za isto pitanje.

Naime, USKOK je protiv Rimac podignuo dvije optužnice - jednu za slučaj "vjetroelektrane", a drugu za aferu koju su mediji prozvali "po babi i stričevima", a odnosi se na niz različitih optužbi - od mijenjanja pravilnika za uzgoj stoke, do sređivanja državnih ispita... Zagrebački Županijski sud u oba je slučaja odbio prijedloge obrane za izdvajanjem dokaza, no sada je na red došlo odlučivanje o žalbama obrane na tu odluku. VKS tako može potvrditi postojeću odluku te time utvrditi da su poruke zakonite, može odluku ukinuti ili je preinačiti i sve proglasiti nezakonitim dokazima.