OTKRIVAMO

Uvodi se novi način izračuna plaća za sve koji rade za državu: Bit će nagrada, ali i sankcija!

Nema više koeficijenata i dodataka, omogućit će se napredovanje, ali bit će moguće i dvije vrste sankcija

Ministar Ivan Malenica

 Goran Mehkek/Cropix

Ministarstvo pravosuđa i uprave izradilo je draft Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, umjesto oko 300 koeficijenata i 500 dodataka na plaću za oko 2400 različitih radnih mjesta u javnom sektoru, novi bi propis trebao definirati plaće uz pomoć samo 16 platnih razreda.

Osim toga, napokon će se omogućiti napredovanje i nagrađivanje u službi, ali i kažnjavanje onih koji ne rade ili rade manje nego što bi trebali. Tako će, prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa i uprave koji je na stolu radne skupine, u novom sustavu postojati dvije vrste sankcija: smanjenje plaće u određenom postotku za radnike koji nisu dovoljno učinkoviti, oni neće moći ni napredovati, a za one koji uopće ne rade, odnosno koji ne ispunjavaju svoje radne obveze, doći će i do isključenja iz službe, odnosno otkaza.

Novi sustav plaća u javnom sektoru trebao bi napokon ujednačiti plaće za ista radna mjesta koje obavljaju službenici. Primjerice, sada u sustavu postoje 22 radna mjesta administrativnog tajnika, a ovisno u kojoj su službi, ministarstvu ili pak agenciji, za isti posao primaju različite plaće i imaju koeficijente u rasponu od 0,824 do 1,280.

Tako osoba sa 16 godina radnog staža i srednjom stručnom spremom može na istom mjestu imati plaću od 784 do 1222 eura u bruto iznosu. Viši stručni savjetnik, pak, sada ima čak 10 različitih koeficijenata u rasponu od 1,523 do 2,3, a osoba s visokom stručnom spremom zaposlena na istom radnom mjestu 16 godina može, ovisno o mjestu rada, imati bruto plaću u rasponu od 1450 eura do 2190 eura.

Početne pozicije

U toj verziji zakona sada bi se svi ti koeficijenti rasporedili u 16 platnih razreda, koji bi se onda množili s osnovicom, koja će i dalje biti predmet pregovora sindikata i Vlade. Znatno bi se smanjili i dodaci na plaću pa ih više ne bi bilo 500, nego će samo pojedina radna mjesta imati dodatke za otežane uvjete posla.

Ideja je, kažu sugovornici, da svi u državnoj i javnoj službi ovisno o poslu koji obavljaju imaju iste početne pozicije, odnosno da za isti posao primaju istu plaću, a da ovisno o rezultatima imaju bonuse ili penale.

Uvodi se i kvalitetniji sustav ocjenjivanja, koji će uz nagrađivanje najistaknutijih zaposlenika obuhvaćati i sustav kažnjavanja loše ocijenjenih službenika, odnosno onih radnika kod kojih je zabilježena neučinkovitost u radu. Sada je taj sustav potpuno nakaradan.

Ne postoji mogućnost napredovanja na radnom mjestu iste vrste koje bi se temeljilo na učinkovitosti rada, nego se napredovanje praktički provodi rasporedom službenika na neko rukovodeće radno mjesto, što je onda podložno subjektivnom kriteriju, a počesto i političkom.

Službenici sa srednjom stručnom spremom nemaju mogućnost napredovanja, cijeli radni vijek imaju istu plaću, dobiju samo povećanje od 0,5 posto po godini staža, pa mnogi bježe iz državne službe u privatnike, a na natječaje za pojedina radna mjesta nitko se ne javlja.

Dijalog sa sindikatima

Nedostatak kvalitetne radne snage nije više samo problem privatnog sektora. Sve više se s tim susreće i javni sektor. Nedostaje medicinskih sestara, učitelja, sudskih zapisničara, policajaca, socijalnih radnika, referenata u zemljišnim knjigama, informatičara...

- Ta će se neučinkovitost vrednovati na kvalitativan i kvantitativan način za svako radno mjesto. Cilj je takvog sustava nagraditi službenike koji su kvalitetni, a kazniti odnosno isključiti neučinkovite - objašnjavaju u Ministarstvu.

Osnovat će se i tijelo koje će pratiti sustav plaća, promjene u pojedinim sektorima, poput nedostatka radne snage, odljeva zaposlenika, nedostatnih plaća u odnosu na usporedive službe, i predlagati rješenja za unapređenje sustava.

To tijelo bit će slično Gospodarsko-socijalnom vijeću, u kojem bi uz predstavnike Vlade sjedili sindikati i poslodavci te različiti stručnjaci.

Novi zakon trebao bi biti dovršen sredinom ove godine. Riječ je o velikoj reformi koja se pokušavala provesti zadnjih 10 godina, ali uzalud. Reforma je sada dio i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Donošenje zakona preduvjet je za isplatu jedne od tranši od 700 milijuna eura koje nam je namijenila Europska komisija u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Paralelno će se uz izradu zakona raditi i na dvije uredbe, onoj o plaćama u državnoj službi i plaćama u javnim službama.

- Provedene su analize trenutačnog stanja, osnovano je i koordinacijsko tijelo na razini ministara i stručnjaka iz svih uključenih resora. U tijeku su sastanci radne skupine u okviru koje se vodi otvoreni dijalog sa svim socijalnim partnerima. O zaključcima radne skupine javnost će biti obaviještena pravovremeno - poručuju u Ministarstvu.

"Zakon se donosi u nerazumno kratkom roku, stjerani smo u kut"

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da se sada vraćamo na staro rješenje koje je već postojalo, a danas plaću bitnije određuju izuzeci i dodaci, nego sama osnovica i koeficijenti.

- Sada se pokušava uvesti red, vraćamo se natrag i to je puni krug u hrvatskom životu. S platnim razredima sustav je uređeniji i razgovor o politici plaća ima više smisla, ali istovremeno svjedočimo nakani države da sve dalje širi neoporezive primitke, što je rak-rana koja eskalira i hitno bi je trebalo zatvoriti - upozorava Lovrinčević.

Javni je sektor, dodaje, pod sve većim pritiskom; inflacija je smanjila primanja, nitko se više ne želi javljati na natječaje, zovu se umirovljenici na pola radnog vremena jer su plaće - male.

- Izrada zakona o plaćama dobro je došla, ali treba postaviti pitanje odakle se starta. O politici plaća u javnom sektoru treba se otvoreno i trezveno početi razgovarati, bez puno buke. Puno je značajnije pitanje o razini primanja, nego platni razredi - upozorava Lovrinčević.

Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika i članica radne skupine, smatra da su korjenite promjene nužne jer u državnoj i javnoj službi mnogi rade za plaće nedostojne čovjeka.

- Percepcija javnosti je da ljudi u državnim i javnim službama ne rade ništa, no moramo znati da te velike sustave pokreću maleni kotači koji sa svojom plaćom ne mogu preživjeti mjesec.

Uzmimo za primjer sudove i ako znate da službenik u pravosuđu zarađuje oko 500 eura, kako možemo očekivati da će mladi željeti raditi u tom sustavu i da će zaposlenici biti motivirani - pita Iva Šušković.
Upozorava da se novi zakon donosi u nerazumno kratkom roku, a da su oni kao članovi radne skupine stjerani u kut lovljenja rokova, zbog čega neće postići željenu kvalitetu.

- Ovaj smo zakon čekali više od desetljeća, a sada nam je za reformu ostavljeno dva mjeseca. Tako kompleksnom pitanju trebalo se pristupiti puno ranije - kaže Iva Šušković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2024 17:15