INTERVJU: IVAN PALADINA

‘Sve što imam stekao sam na zakonit način, a da nisam prihvatio poziv za ulazak u Vladu, osjećao bih se kao kukavica‘

‘Siguran sam da ću vas razuvjeriti i da početak gradnje tisuću domova u godinu dana nije nerealno‘, kaže ministar graditeljstva

Ivan Paladina

 Marko Todorov/Cropix

Na ulazu u Ministarstvo graditeljstva postavljena je skela, a zidovi su iznutra ispucali, vidljivi tragovi potresa. To je zgrada institucije koja predvodi obnovu nakon dva razorna potresa koja su tijekom protekle dvije godine pogodila Hrvatsku. Od novog ministra graditeljstva Ivana Paladine doznajem da još nemaju ni projekt, ali ministar koji je u fotelji tek mjesec dana obećaje da će ubrzati obnovu ostatka Hrvatske.

Ministre Paladina, u kojoj fazi je obnova same zgrade Ministarstva graditeljstva jer vidim da je na samom ulazu još uvijek postavljena skela?

- Skela je tu radi dodatne sigurnosti prolaznika. Sama zgrada u potresima nije pretrpjela znatnija oštećenja, tako da Ministarstvo normalno funkcionira, no krenut će se u projekt obnove kako bi se zgrada dodatno ojačala u skladu s protupotresnim propisima. U ovom trenutku pri kraju je postupak odabira projektanta.

Još nemate ni projekt? Sad ste na poziciji mjesec dana, ima li ova Vlada uopće stvarnu želju ubrzati sam proces obnove ili je to tek floskula?

- Angažman ove Vlade po pitanju obnove i želja da se maksimalno pomogne građanima je daleko veća nego je to slučaj u nekim drugim zemljama koje su imala slična iskustva. Obnova je svakako jedan od glavnih prioriteta i mogu reći da u tom smislu imam snažnu podršku Vlade i premijera. No, unatoč tome, svi smo složni u činjenici kako dinamika pokretanja radova mora biti veća i to će biti moj glavni zadatak.

Da se radi o dugotrajnom procesu svima je jasno, ali to je nedovoljno jak argument s obzirom na to da u Zagrebu više od dvije godine nakon potresa nemamo ni jednu konstrukcijski obnovljenu nekretninu.

- Činjenica da nakon toliko vremena u Zagrebu nemamo ni jedno otvoreno gradilište organizirane konstrukcijske obnove, govori samo za sebe. Mogu se složiti s time da je obnova konstrukcije najzahtjevniji dio obnove, kao i da je u međuvremenu puno posla napravljeno u segmentu nekonstrukcijske obnove i zbrinjavanja ljudi, ali ovaj dio moramo ubrzati. Moj glavni zadatak u periodu koji je pred nama bit će upravo da građani vide sve veći broj otvorenih gradilišta.

Najavili ste da obnovu planirate ubrzati, među ostalim, većim brojem zaposlenika. Kad i koliko novih ljudi planirate zaposliti, je li natječaj raspisan?

- Ne treba bježati od činjenice da su okolnosti prije i nakon potresa potpuno drugačije. Opseg posla se uvelike povećao, što bi trebalo biti praćeno i s ljudskim kapacitetima, ako želimo da sve bude brže. Započet ćemo s internim natječajima unutar javne uprave jer je to trenutno najbrže. Vjerujem da ćemo uspjeti udvostručiti broj ljudi koji se bave pitanjima obnove unutar Ministarstva.

image

Ivan Paladina

Marko Todorov/Cropix

Za koliko ćete ubrzati postupak donošenja odluka u samom Ministarstvu koje je dosad obradilo tek 15 posto zahtjeva?

- Trenutno imamo oko 18 tisuća zahtjeva. Bilo bi neozbiljno i neodgovorno od mene da sad najavim kako će se ti rokovi ubuduće svesti na, primjerice, tridesetak dana za donošenje odluke. No, ono što isto tako treba reći, dinamika donošenja odluka trenutno nije usko grlo obnove, oba provedbena tijela imaju sasvim dovoljan broj odluka kako bi se pokretale nabave i ugovarali radovi. Cijeli taj proces moramo maksimalno ubrzati.

Na koji način planirate reorganizirati Fond?

- Reorganizaciju planiramo provesti u sljedeća dva mjeseca i to tako da ćemo oformiti timove koji će biti zaduženi za pojedinu vrstu obnove, a u njima će biti zastupljene sve potrebne struke.

Hoće li onda ti timovi biti zaduženi za obnovu po pojedinim blokovima?

- Ne, to će se više realizirati kroz redovitu koordinaciju Ministarstva i Fonda, što bi trebalo rezultirati usklađivanjem postupka od donošenja zahtjeva s jedne strane, do provođenja nabave po cjelinama s druge strane. Sada imamo sustav koji svaku uslugu za svaki objekt nabavlja pojedinačno, a mi želimo organizirati generičke troškovnike temeljem kojih ćemo unificirati sve projekte te ugovoriti okvirne sporazume, tako da veći broj objekata ugovorimo s jednim izvršiteljem u nekom definiranom roku. Time će sigurno porasti i interes samih izvođača.

Dakle, sve je češća pojava da se izvođači niti ne javljaju na te natječaje?

- Činjenica je da na neke pojedinačne natječaje nismo dobili ni jednu ponudu. Nije to veliki broj, ali, primjerice, imali smo takvu situaciju u postupku nabave za izgradnju zamjenske kuće na zagrebačkom području. S druge strane, na Banovini ima dosta interesa.

Zašto se ne javljaju?

- Više je razloga, od preniskih cijena u postupcima nabave, s obzirom na to da su cijene iz programa mjera definirane ranije, a u međuvremenu je došlo do značajnih promjena na tržištu, pa sve do nabava koje nisu privlačne izvođačima, s obzirom na već navedene razloge.

Na mala vrata ste najavili i mogućnost uvođenja inozemnih izvođača?

- Interesa bi sigurno bilo. Imali smo već i neke upite po tom pitanju, ali i sudjelovanja u nekim natječajima. Kao aktivni sudionik hrvatske građevinske industrije, najveći sam pobornik toga da naši građevinci odrade što veći dio posla, ali ako imamo veliki posao, a nemamo dovoljno kapaciteta i interesa, morat ćemo pribjeći aktivnom pokušaju uključivanja inozemnih tvrtki.

1000 domova u godinu dana zvuči nerealno.

- Siguran sam da ću vas razuvjeriti. Nije ta brojka određena slučajno, već je nastala kao rezultat detaljnog sagledavanja cjelokupnog procesa. Tome će uvelike pridonijeti ovih nekoliko konkretnih koraka koje sam predstavio u planu obnove, koji možda ne izgledaju kao nešto novo, ali će u praksi činiti veliku razliku.

image

Ivan Paladina

Marko Todorov/Cropix

Ali vi baš nemate iskustva u upravljanju timovima u državnoj upravi, ipak je to drugačije nego u privatnom sektoru.

- Naravno da postoje određene razlike u načinu funkcioniranja, ali isto tako ima i puno sličnosti. Sve se svodi na rad ljudi i kvalitetno upravljanje timom. Na kraju dana, jedino što će biti važno je hoće li naši ljudi vidjeti veliki broj gradilišta ili neće. To će biti jedini pokazatelj i ocjena mog rada.

S obzirom na sve moram vas pitati, zašto ste vi uopće pristali preuzeti ovu funkciju?

- To me ovih dana mnogi pitaju. Iskreno, malo me i žalosti što je u našem društvu danas potpuno nepojmljivo da je netko tko iza sebe ima rezultate, osiguranu egzistenciju i određeni komfor, spreman odreći se svega toga za realiziraju ovako važne zadaće - obnove domova nekoliko desetaka tisuća ljudi. Mogu jedino reći, da nisam prihvatio taj poziv, osjećao bih se kao neodgovorna kukavica.

Dakle, odmah ste prihvatili tu funkciju?

- Naravno da sam prije toga itekako dobro promislio i raspravio sa svojom obitelji.

Kuloari kažu da ste premijera impresionirali prilikom preuzimanja Sberbanke?

- Ne bih želio preuzimati ikakve zasluge za proces preuzimanja Sberbanke. Jesam sudjelovao u tome, ali sam postupak vodila je Uprava HPB-a s ostatkom tima. Ja sam bio tek jedan od sudionika.

Niste član HDZ-a, imate li planova o učlanjenju?

- Moj svjetonazor je demokršćanski i samim time blizak ovoj Vladi, no moj isključivi fokus u ovom trenutku je obnova, tako da o tom pitanju nisam ni razmišljao.

Jeste li očekivali ovoliki interes za vašu imovinu 'tešku' oko 60 milijuna kuna?

- Naravno da sam očekivao da će biti određenog interesa, no lagao bih kada bih rekao da sam očekivao baš ovoliki interes. Ono što ipak nisam očekivao je količina izvrtanja činjenica, miješanja kruški i jabuka, pokušaja prikazivanja stvari kakve one naprosto nisu.

A kakve su one?

- Vrlo jednostavne. Sve što sam radio i zaradio rezultat je mog 15-godišnjeg menadžerskog rada, poduzetničkih pothvata i ulaganja. Puno sam radio, ali sam puno i riskirao, vidi se to iz moje imovinske kartice, isto kao i kolike kredite imam. Nisu to moji prvi krediti, imao sam ih puno u životu.

Pročitao sam negdje da sam ja rekao da skromno živim. Nisam to rekao i ne smatram da živim skromno, ali nisam trošio na stvari poput skupih pokretnina, umjetnina ili nečeg sličnog. Sve što sam stjecao sam ili štedio ili ulagao, dizao kredite i ponovno ulagao, a sve od navedenog bilo je u privatnom sektoru i na tržišnim osnovama, te ono najvažnije, bilo je zakonito. Kad bih smatrao da to nije tako, ne bih se ni upuštao u prihvaćanje ovog posla.

Kako je uopće počela vaša suradnja s ruskim investitorom Sergejem Gljadelkinom tijekom koje ste stekli veliki broj nekretnina?

- Nije baš sve stečeno u to vrijeme, ali od onoga što sam u životu zaradio, jedan značajan dio je rezultat moje suradnje s bivšim ruskim partnerom.

Kad ste zaradili prvih milijun kuna?

- Doista o tome nisam nikad razmišljao. Od početka svog profesionalnog rada imao sam dobru plaću, vrlo brzo nakon fakulteta već sam preuzeo voditeljsku poziciju, ali značajnija sredstva sam ipak zaradio u posljednjih desetak godina. S Gljadelkinom sam se povezao prije više od deset godina dok sam radio u Titan nekretninama, u kojima je on bio jedan od suvlasnika.

Tko vas je doveo u tu tvrtku?

- Jedan moj tadašnji prijatelj. Tamo smo se upoznali i naše partnerstvo je uslijedilo nekoliko godina kasnije. Ta je suradnja u jednom određenom periodu bila poslovno vrlo kvalitetna, ali sam s vremenom ipak uvidio da se naša viđenja načina poslovanja i strategije značajno razlikuju.

Kažete da ste napravili puno dobrih projekata, ali posljednjih dana čujemo samo o projektima koji su završili ili u stečaju ili nisu ni realizirani.

- Doista se mnogo toga može čuti posljednjih dana. Iznenađuje me toliki nivo izvrtanja činjenica.

Pa nije baš izvrtanje činjenica ako imate bivše radnike Hidroelektre niskogradnje koji govore kako su ostali bez posla.

- U trenutku kad smo se uključili u Hidroelektru, sva gradilišta su bila obustavljena osam ili devet mjeseci. Zaposlenici u tom periodu nisu uopće primali plaću. Da se nismo uključili, firma bi propala. Bez obzira na to što je naše partnerstvo završilo u ne baš najboljim okolnostima, činjenica je da su s obzirom na ulaganje mog bivšeg partnera zaposlenici dobili otprilike polovicu zaostalih plaća, te da su se sva gradilišta nastavila i završila, a da je to ujedno spriječilo i višemilijunsku štetu za RH. Dio zaposlenika je otišao, dobio je otpremnine, a ostali su radili još tri do četiri godine i redovito primali plaću.

Je li mehanizacija iz te tvrtke izvučena, pa prodana?

- Moj bivši partner je uložio oko 100 milijuna kuna u tu tvrtku, a ovaj dio kupoprodaje mehanizacije je legitiman pravni posao osiguranja dijela tog novca. Moja pretpostavka je da polovicu tog novca nikad neće vidjeti. Što se tiče navodnog izvlačenja mehanizacije, u toj firmi sam manje od godinu dana bio suvlasnik i nikada nisam sudjelovao u niti jednom dokumentu, ni na jednoj Skupštini, niti sam od Hidroelektre ili Avenue mehanizacije primio jednu kunu, pa ni naknadu na poziciji predsjednika Nadzornog odbora.

Što time želite reći da ta firma nije ni prodala mehanizaciju?

- Svi ti strojevi su tada već bili u upotrebi više od 15 ili 20 godina. Prikazuje se da se radilo o ne znam kako vrijednoj mehanizaciji.

image

Ivan Paladina

Marko Todorov/Cropix

Ali su se u postupku stečaja iz njezine prodaje možda mogle podmiriti zaostale plaće.

- Upravo to se i dogodilo! Iz prodaje te mehanizacije je financirana djelatnost firme i, prije svega, plaće radnika.

Što je uopće bila intencija vašeg bivšeg ruskog partnera?

- Intencija je bila da to opstane, ali nije uspjelo. To je neuspjeli poslovni pothvat gdje je ideja bila jedno, a konačni rezultat nešto drugo.

Brojne nekretnine kupili ste od IGH. Kako ste to kupili? Znate li koliko ste poreza platili tijekom kupovanja svih tih nekretnina?

- Sav porez koji sam po bilo kojim osnovama bio dužan platiti sam uredno podmirio. Jedna od mojih obveza kao javnog dužnosnika bila je ispuniti imovinsku karticu, što sam i napravio. Dakle, ispunio sam sve svoje zakonske obaveze, a čak sam i vašim kolegama pojašnjavao puno više od toga jer s time nemam nikakav problem. No, baš u svaki detalj svakog vlastitog privatnog poslovnog pothvata, ulaganja ili transakcije neću ulaziti.

Ali činjenica je da ste te nekretnine platili ispod tržišne vrijednosti.

- Sve što sam kupovao, kupovao sam na tržištu i pod uvjetima koji su vrijedili za sve zainteresirane dionike. Jedino što naše ljude zanima i naravno da ih treba zanimati jest je li to bilo zakonito, a bilo je. Nisam trgovao na osnovu povlaštenih informacija, što je potvrdila i Hanfa. Nikoga nisam oštetio, sve sam stekao na tržišnim osnovama i to je jedino relevantno.

S bivšim ruskim partnerom razišli ste se u svađi, te je protiv vas podnio čitav niz kaznenih prijava i tužbi, jesu li vas iz Državnog odvjetništva ikad pozvali na razgovor?

- Nisu, jer se radi o izmišljenim kaznenim prijavama.

A za što vas u njima prozivaju?

- Taj dio ni ne mogu znati, ali ono što mogu reći je da pisane odluke koje sam do sad primio od Županijskog državnog odvjetništva govore isključivo o odbacivanju tih kaznenih prijava. Koliko razumijem, postoje još jedna ili dvije prijave za koje odluka još nije donesena, ali siguran sam da će rezultat biti isti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 23:02