„Frazemi su ustaljeni spojevi riječi koji imaju ustaljena značenja. Obično su to slikoviti, metaforički i vrlo ekspresivni izrazi koji obogaćuju jezik”, objašnjava dr. sc. Marica Čilaš Mikulić viša lektorica na Croaticumu, Centru za hrvatski kao drugi ili strani jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje kako se frazemi sastoje od najmanje dviju sastavnica, dviju riječi koje su desemantizirane, što znači da su izgubile svoje prvotno značenje i u spoju dobivaju novo značenje.
Frazem "ići grlom u jagode" sastoji se, kaže ona, od dvije temeljne sastavnice – grlo i jagode. Prema sastavnici grlo mogli bismo reći da je ovaj frazem somatski, prema sastavnici jagoda možemo ga smatrati i fitološkim frazemom.
„Obje riječi su staroslavenskog i praslavenskog porijekla. Grlo dolazi od imenice grdlo i to je ždrijelna duplja s gornjim dijelom grkljana i jednjakom. Jagoda nije samo niska zeljasta biljka koja daje mirisni, crveni vrlo ukusan plod, nego se jagodom smatra i svaki omanji oblasti, mesnati plod čije se sjeme nalazi u samom mesu, a ne u kućici. Tako se boba grožđa može nazvati i jagodom grožđa što se u nekim hrvatskim krajevima i danas može čuti. Kao i jagoda lovorike ili jagoda bršljana. U sjevernoj Dalmaciji jagodama se nazivaju i kupine”, govori Čilaš Mikulić.
„Frazem ići grlom u jagode znači poći kamo nepripremljeno i bezglavo, srljati. U Akademijinom rječniku nalazimo taj frazem s pridjevom gol - s golim grlom u jagode poći. Taj je frazem proizašao iz narodne poslovice i znači poći ili dignuti se nespremljen, kao da bi čovjek pošao da bere jagode, a ne ponio suda nikakvoga. Znači samo s grlom poći, a ne misliti u čemu će se ti plodovi kući donijeti, odnosno krenuti u neku radnju, a ne misliti kako će se završiti niti kakve će posljedice biti”, otkriva nam Marica Čilaš Mikulić.
Poštovani gledatelji i čitatelji, pitanja u vezi s hrvatskim jezikom i govorom možete nam poslati na našu e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.