SAGA O MANDATU

Slučaj zastupnika koji je u Sabor ušao sa samo 19 glasova: ‘Treba mijenjati zakon, evo i kako‘

Raspravu je pokrenula saga o tome tko će u Sabor ući kao zamjena za europarlamentarku Ružu Tomašić
Marko Milanović Litre
 Goran Mehkek/Cropix

Prisegu je jučer u Saboru kao zamjena za Ružu Tomašić položio i Marko Milanović Litre. Novinari su ga na ulazu u Sabor dočekali pitanjem - je li mu neugodno što je mandat dobio sa samo 19 (0,09%) preferencijalnih glasova. Saga o tome tko će u Sabor ući kao zamjena za europarlamentarku Ružu Tomašić, koja je kao nositeljica koalicijske liste okupljene oko Domovinskog pokreta u X. jedinici osvojila mandat, punila je medije. logičan izbor Kao logičan izbor nametao se Robert Pauletić koji je na istoj listi u X. izbornoj jedinici jedini uz Ružu Tomašić osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova (19,79 %).

Ispostavilo se međutim, da to ipak neće biti Pauletić i to zato što nije član Tomašićkine Hrvatske konzervativne stranke. Prema Zakonu o izborima zastupnika u Sabor, u slučaju koalicija dviju ili više stranaka, kao zamjena za izabranog zastupnika koji mandat stavlja u mirovanje ulazi neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao i zastupnik.

Prednost pri tome ima onaj kandidat baš te stranke koji je osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova, a ako takvog na listi iz upravo te stranke nema, kao zamjena u Sabor ulazi kandidat kojeg ta stranka odabere. Hrvatska konzervativna stranka Ruže Tomašić odlučila je kao zamjenu za nju u Sabor poslati svoga člana i kandidata s liste Marka Milanovića Litru. Nisu se pri tome zamarali činjenicom da je Milanović Litre od 14 kandidata s koalicijske liste Domovinskog pokreta osvojio najmanje preferencijalnih glasova.

S obzirom na Pauletićevu kontroverznu novinarsku prošlost u tjedniku ST, mnogi će reći kako nije šteta da je ostao bez mandata, ali bez obzira na osobne i političke preferencije, slučaj Tomašić - Pauletić otvara načelno pitanje - čemu služe prefencijalni glasovi ako ih stranke nakon izbora mogu ignorirati? nakaradna rješenja Mogućnost da birači osim liste na listiću mogu mogu zaokružiti i ime jednog od 14 ponuđenih kandidata kojeg bi najradije željeli vidjeti u Saboru u Zakon o izborima za Sabor ugrađena je 2015. nakon što su hrvatski birači mogućnost preferencijalnog glasanja prvi put iskusili na izborima za Europski parlament 2014. Iza nas su tri izborna ciklusa - izbori za Sabor 2015., prijevremeni 2016. i nedavni na kojima birači na listi kojoj daju glas mogu zaokružiti ime jednog od kandidata.

“Kao jedan od autora izbornog zakona, svjestan sam da je odredba koju smo uvrstili u zakon u praksi stvorila nakaradna rješenja i treba ju promijeniti. Tri izborna ciklusa pokazuju da izborni zakon treba promijeniti tako da bude potpuno jasno - ako na listi ima kandidata koji su dobili najmanje 10 posto preferencijskih glasova, oni trebaju ulaziti u Sabor kao zamjene za izabrane kandidate koji mandat stavljaju u mirovanje jer je to jedina stvarna volja birača i jedino normalno. Preferencijski glasovi moraju imati prednost i u slučaju jednostranačkih i u slučaju koalicijskih lista”, rekao je Grbin.

Glavaš još 2016. protuzakonito prepustio mjesto Salapiću

Nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 2016. dogodio se još sporniji slučaj od ovog s Ružom Tomašić i Robertom Pauletićem. U IV. slavonskoj jedinici lista HDSSB-a koju je predvodio Branimir Glavaš osvojila je jedan mandat. Kako je Glavaš mandat stavio u mirovanje, mjesto u Saboru prepustio je Josipu Salapiću koji je na tim izborima dobio skromnih 2,69 posto preferencijalnih glasova. Čak dva kandidata s liste HDSSB-a Vladimir Šišljagić i Dinko Burić osvojili su više od 10 posto preferencijalnih glasova, ali ih je Glavaš preskočio. Izborni zakon u slučaju jednostranačkih lista nalaže da kao zamjena ulazi onaj kandidat s liste koj je osvojio više od 10 posto preferencijalnih glasova, a tek ako takvog kandidata nema stranka odlučuje tko će od ostalih kandidata ući kao zamjena. Glavaš je tu zakonsku odredbu ignorirao, a saborsko Mandatno imununitetno povjerenstvo je s oba oka zažmirilo na njegov postupak. Predsjednik toga povjerenstva HDZ-ovac Žarko Tušek tada je izjavio kako se neće upuštati u preispitivanje unutstranačkih dogovora u HDSSB-u. Salapić je umjesto Glavaša bio zastupnik pet mjeseci, dok u svibnju 2017. Glavaš nije odlučio aktivirati svoj mandat. Nedugo zatim, Salapić je “zbrinut” na mjesto pomoćnika ministra pravosuđa.

(Slavica Lukić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 23:30