Rekordan broj izostanaka iz škole, ali djeca više ne markiraju, obilato koriste mogućnost koju im daje novo pravilo!

Broj izostanaka s nastave učenika osnovnih i srednjih škola prošle je školske godine oborio rekord: svaki je učenik prosječno izostao 90 sati, odnosno oko tri tjedna nije dolazio na nastavu.

Dosadašnji rekord postignut je godinu dana ranije, u školskoj godini 2022./2023., a tadašnji je s trona skinuo onaj iz prethodne godine. Drugim riječima, broj izostanaka s nastave raste iz godine u godinu, a naši sugovornici, srednjoškolski ravnatelji, ne sumnjaju da će tijekom ove godine izostanaka biti još više te da će na kraju školske godine koja je upravo počela ponovno biti oboren rekord.

"Bio sam dugo budan"

- Riječ je o ogromnom broju opravdanih izostanaka koji su počeli rasti nakon što je donesen postojeći Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, a koji je roditeljima dozvolio da tijekom školske godine samostalno opravdaju djetetu izostanak do tri dana bez liječničke ili bilo kakve druge ispričnice. Roditelj tako može, bez da navede razlog, nebrojeno puta tijekom godine opravdati djetetov izostanak u tom trajanju: dijete teoretski može tri dana izostati, pa jedan dan doći u školu, pa opet tri dana izostati, i tako unedogled - kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Ističe kako se porast odnosi isključivo na opravdane izostanke učenika, dok su neopravdani praktički iščezli. Prema podacima koje je u svojoj bazi podataka Školski e-Rudnik objavilo Ministarstvo obrazovanja, ukupan prosječni broj sati izostanaka na kraju školske godine 2013./2014. iznosio je 60 sati te se u narednih 10 godina povećao za ogromnih 50 posto, na 90 sati. Istovremeno, broj neopravdanih sati se prepolovio, s prosječnih 3,2 sata po učeniku na 1,6 sati.

Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec

Ronald Gorsic/Cropix

Izostanaka je bitno više u srednjim nego u osnovnim školama. U osnovnim školama učenici su prosječno izostajali 78 sati (naspram 46 sati prije deset godina), a u srednjoj 116 sati (rast od 35 posto u 10 godina). Pritom u ukupnom broju izostanaka nema značajnije razlike između strukovnih škola i gimnazija, pri čemu su gimnazijalci izostajali više od strukovnjaka: učenici 3. razreda gimnazije prosječno su izostali 118 sati, a oni u trogodišnjim strukovnim školama 111 sati. No, postoji značajna razlika u broju neopravdanih sati: strukovnjaci su ih prosječno imali 7, a gimnazijalci jedan.

Broj izostanaka je rastao sve do pandemije, kad je naglo smanjen, no nakon povratka obrazovnog sustava u normalu izostanci su buknuli. U posljednjoj pretpandemijskoj godini srednjoškolci su izostajali 93 sata godišnje, da bi u koroni taj broj pao na 65 te se već u prvoj postpandemijskoj godini popeo na 105 i do sada narastao na 116 sati.

Ministarstvo pere ruke

- Mi to ne povezujemo s covidom, već kombinacijom Pravilnika i popustljivosti roditelja koji, čini nam se, vrlo lako popuštaju tinejdžerima te im opravdavaju izostanak za bilo što - ne samo za izostanak s testa koji nisu stigli spremiti, već i zato što su, na primjer, prošlu noć dugo bili budni. Mislim da su stvari izmakle kontroli i da to nema veze s preopterećenošću učenika, na što se mnogi pozivaju, jer djeca nisu ništa opterećenija nego prije 10 godina - ističe Hitrec.

U više su navrata, kaže, na ovaj problem upozoravali Ministarstvo, no "bez pomaka i rezultata". Predlagali su da se ukine neograničena mogućnost roditelja da opravda djetetov izostanak do tri dana i da se to pravo ograniči na, primjerice, tri puta godišnje. No, Ministarstvo na to nije pristalo.

- Odgovorili su nam da ne mogu ograničavati roditeljevo pravo i preporučili nam da mi, ravnatelji i razrednici, radimo s roditeljima da osvijeste štetnost ovakvog postupanja. Vjerujte, mi to pokušavamo, no rezultat je, ukratko, nikakav - kaže Hitrec.