U Hrvatsku je do sada ušlo 9 i pol tisuća raseljenih osoba iz Ukrajine, rekao je u četvrtak načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite Tomislav Marević.
I dalje su to većinom žene i djeca, velika je solidarnost hrvatskih građana i veliki broj ljudi je smješten privatno, izvijestio je Marević u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".
Rekao je da je ponosan što je Hrvatska reagirala tako solidarno već u prvim tjednima, i građani su dobrovoljno primali raseljene ljude u svoje kuće.
Izrazio je zadovoljstvo Vladinom odlukom o financiranju stambenog zbrinjavanja izbjeglica u pojedinačnom smještaju.
Dobili smo sada veliku stvar odlukom Vlade da će vlasnici privatnih objekata u koje će biti smješteni izbjegli ljudi iz Ukrajine, imati neku naknadu. To nije ogroman novac, no svakako će pokrivati režijske troškove, održavanja, rekao je.
Istaknuo je da će Ravnateljstvo civilne zaštite sa svakim korisnikom nekretnine i vlasnikom tog objekta sklopiti ugovor. Danas ćemo pripremiti poziv svim zainteresiranim osobama. Imat ćemo bazu podataka kako bi vrijeme čekanja iz prihvatnog centra bilo što kraće i da ljudi automatski idu prema svojim odredištima, najavio je Marević.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je da je trenutno u županiji 350 ljudi iz Ukrajine, a u brigu o njima su uključene mnoge službe.
Važno je integrirati ljude u zajednicu, ističe Anušić. Trenutno je 31 dijete krenulo u osnovnu i srednju školu. Dio njih koji je iskazao želju da radi, već i radi. Nedavno je u Osijeku otvoren infopunkt gdje se sve informacije na jednom mjestu mogu dobiti. Svatko od ovih raseljenih osoba odlazi informiran i upućen iz infopunkta i zbrinut. Svi se nalaze u smještajima, nitko nije u prihvatnom centru, dodao je Anušić.
Direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić rekla je da je poslovna zajednica jako zainteresirana za zapošljavanje izbjeglica iz Ukrajine.
"Treba nam još malo vremena da sustav u potpunosti profunkcionira. Da bi došlo do pravog zapošljavanja, moraju se neke procedure pojednostaviti ili neko državno tijelo treba reći kako ne očekuje da se u ovom trenu od ukrajinskih zaposlenika traže svjedodžbe ili diplome. Naše zakonodavstvo je dosta rigidno i kruto", rekla je.
Značajan broji ljudi koji bježe od rata neće imati svjedodžbe. "Očekujemo da država koja se vrlo aktivirala, da donese odluku - ne trebaju svjedodžbe za pojedina zanimanja. Za ona gdje se misli da je potrebno imati svjedodžbe, može se uvesti sustav mentoriranja", kaže Brusić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....