VELIKA STVAR

Primorac: ‘Prvi put u povijesti Hrvatska će zadovoljiti mastriške kriterije duga i deficita‘

Hrvatska će imati javni dug ispod 60 posto BDP-a, kazao je Primorac

Marko Primorac

 Ranko Suvar/Cropix

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je u četvrtak u Saboru, predstavljajući prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2024. godinu, da će Hrvatska po prvi put u povijesti zadovoljiti mastriške kriterije duga i deficita, te da na to možemo biti ponosni.

Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a. Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine očekuje se na 58,9 posto.

Time će Hrvatska po prvi put u povijesti biti u situaciji da u potpunosti zadovoljava kriterije iz Maastrichta, imati deficit na razini opće države prema ESA metodologiji ispod 3 posto i javni dug ispod 60 posto BDP-a, kazao je Primorac.

Dodao je da su to prepoznale i rejting agencije koje su Hrvatskoj dodijelile povijesno visok kreditni rejting, te da je na svima da taj rejting sada osjete i građani.

Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutno ima ispodprosječno visoko javni dug, na razini EU prosjek je 82,9 posto, a europodručja je 90 posto udjela u BDP-u. I kada se govori o manjku proračuna na razini opće države, čitav niz država ima veće deficite, prosjek EU je 3 posto, i u tom smislu možemo biti ponosi, napomenuo je Primorac.

Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se očekuje usporavanje gospodarskog rasta u pojedinim državama, vanjskotrgovinskim partnerima, da Vlada to ima u vidu i ostavila je mogućnost intenzivnijeg reagiranja u situaciji eventualnih kriza.

„Hrvatska ima snažnu fiskalnu poziciju i spremna je reagirati, ukoliko to bude potrebno, snažno i u budućim razdobljima”, kazao je.

Predloženim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu prihodi se povećavaju za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 976 milijuna eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto, te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 12:18