Petašima bolje ide matematika nego hrvatski: Više od 40 posto dobilo je dvojku, a najgore im idu sastavci

Učenici petih razreda osnovnih škola imaju bolje znanje iz matematike nego iz hrvatskog jezika, pokazali su rezultati nacionalnih ispita provedenih u listopadu među 3960 učenika iz 81 osnovne škole. Ispiti su obuhvaćali gradivo iz razredne nastave (od prvog do četvrtog razreda), a osim iz matematike i hrvatskog, učenici su polagali predmet priroda i društvo.

Prema rezultatima predstavljenim u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVV), 6,6 posto petaša nije zadovoljilo prag prolaznosti iz hrvatskog jezika jer su se našli u kategoriji ‘ispod osnovne razine znanja‘ čiji je ekvivalent ocjena negativan. Paralelno, njih 2,9 posto nije zadovoljilo prolaz iz matematike.

Naprednu razinu znanja iz hrvatskog (ocjena odličan) postiglo je 5,2 posto učenika, a iz matematike njih 6 posto.

– Zadatke matematike iz nižih razreda koji obuhvaćaju zbrajanje, oduzimanje, dijeljenje i množenje, savladala je većina učenika, a nešto bolji uspjeh iz matematike nego iz hrvatskog jezika učitelji su pripisali dojmu da učenici u razrednoj nastavi još uvijek vole predmet matematika, rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Nacionalni ispiti, čiji je cilj utvrditi postignuća učenika na temelju standardiziranih vanjskih ispita, pokazali su da većina učenika petih razreda ima srednju razinu postignuća iz sva tri predmeta. Iz hrvatskog jezika njih 41,3 posto ima osnovna znanja (dovoljan), 46,9 posto je na srednjoj razini znanja (ocjene dobar i vrlo dobar). Osnovnu razinu znanja iz matematike postiglo je 39,6 posto učenika, a srednju razinu njih 51,5 posto.

U NCVVO-u su zaključili kako ispada da je učenicima bio teži ispit iz hrvatskog nego iz matematike, no razliku u postotku učenika koji su iz obje razine ušli kategoriju ‘ispod osnovne razine‘ ne smatraju zabrinjavajućom.

Na upit gdje su točno učenici zapinjali znanjem, Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanje navela je kako dobiveni podaci pokazuju da puno učenika ne zna odgovoriti na zadanu temu sastavka. Ispit iz hrvatskog sastojao se, naime, iz klasične provjere znanja i pisanog ispita, odnosno sastavka na temu. – Učenici pišu o nečemu, no ne o onome što ih se traži. Tu su gubili bodove, rekla je Ćurković

Ispit iz prirode i društva nije uspjelo savladati 3,8 posto učenika (ispod osnovne razine). Na osnovnoj razini našlo se njih 38,6 posto, na srednjoj 52,2 posto, dok je u skupinu napredne razine znanja ušlo 5,4 posto petaša.

Novi krug nacionalnih ispita polagat će se u ožujku, ovoga puta ispite će pisati učenici četvrtih razreda iz 81 škole, ali i čitava generacija od oko 40-ak tisuća učenika osmih razreda iz 923 škole. Učenici završnih razreda ispite će polagati iz osam predmeta.