‘Ove nove mjere su ozbiljna papazjanija. Čuo sam ih dok sam rezao gaudu pa sam se sjetio koliko sam ju platio...‘

Novi peti vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena oporbeni zastupnici u petak su dočekali s kritikom, naglasivši da je Vlada pri donošenju mjera trebala biti više socijalno osjetljiva prema najugroženijim građanima.

Vladine mjere, posebice ograničavanje cijena 30 osnovnih proizvoda, nisu dojmile Reformista Radimira Čačića. Nazvao ih je "ozbiljnom papazjanijom".

"Jasno je da odabran trenutak za taj igrokaz, poslije sezone, u njoj smo imali pojačanu potrošnju zbog turista, sada se svodimo na našu kupovnu moć, cijene moraju stati i djelomično se spuštati", kazao je, dodavši da to tržište regulira i bez Vlade.

Kada su cijene u pitanju dao je svoj primjer. “To sam čuo kad sam rezao jednu gaudu koju volim i vidim cijenu od 6 eura, a ovim mjerama je predviđena da se s 9 spusti na 6. Ja sam ju neki dan jeo po toj cijeni, tako da ne znam što će spuštati. Ja znam da politika od građana često radi budale, ali ne treba ni s tim pretjerivati”, rekao je, prenosi N1.

“S obzirom na to da cijena struje u Hrvatskoj ovisi o nuklearki Krško i hidrocentralama time pokrivamo 60 posto potrošnje. Ta cijena je neovisna, još od doba Tita, o ikakvim ratovima jer su ti objekti amortizirani, a rijeke teku i teći će i dalje. Ne postoji ni jedan razlog da cijene budu na razini tržišnih cijena na europskom tržištu i Vlada nema ni jedan razlog da naplaćuje više cijene”, rekao je, prenosi N1.

“Vlada je od 2011. dio profita povlačila u budžet i time dodatno oporezivala građane. osnovna ideja je bila da se taj profit uloži u potpuno neovisnost o bilo kakvom uvozu električne energije. To je moglo biti da su se završile hidroelektrane, ali taj novac je povučen”, dodao je.

Čačić kaže kako je Hrvatska i nakon postojeća četiri i novog paketa mjera, druga najgora u EU, da su se, osim Slovačke, svi drugi uspješnije borili s inflacijom, bitno snažnije i bolje pomogli svojim građanima. Ova Vlada je bila izrazito neuspješna, prosječna inflacija u eurozoni je 5,3, a naša je 7,9, naveo je i naglasio da inflaciju najviše osjećaju a umirovljenici.

Najveći dio zemalja ima 13. mirovnu, Španjolska i Austrija i 14., kazao je i poručio kako je vrijeme da to sada učini i naša Vlada.

Petrov: ‘Jednokratna kap kiše‘

Božo Petrov (Most) smatra da 50 eura koje će kao "jednokratnu kap kiše" dobiti obitelj za jedno dijete nije dovoljno kada se zna da su troškovi do sada zbog inflacije rasli više od 450 eura mjesečno. "Oni će dobiti 50 eura jednokratno i to su odnosi", poručio je.

Naveo je kako je Vlada kroz dosadašnje pakete pomoći podijelila milijardu eura ali je i u zadnje dvije godine zaradila oko dvije milijarde eura zbog inflacije i ‘preko leđa‘ građana.

Smatra kako premijer Andrej Plenković ‘nije u realitetu‘ jer, kako kaže, odavno nije osobno otišao u trgovinu. Stoga ga je pozvao da se prošeće do trgovine "gdje bi mu građani mogli dati par realnih i korisnih savjeta koje mu njegovi plaćeni savjetnici ne znaju dati".

Petrov smiješnim drži i ograničavanje cijena 30 proizvoda kako bi se uštedjelo 12,50 eura, a troškovi su rasli 450 eura kroz dvije godine.

Čelnik Mosta smatra i da Vlada ima sredstava kako bi omogućila univerzalni fiksni dječji doplatak, da se najniže mirovine indeksiraju po stopi inflacije te ima i prostora da smanji porez na dohodak kako bi poduzetnici mogli zaposlenicima dati veću plaću.

Benčić: Državni proračun najveći profiter inflacije

Sandra Benčić (Možemo!) je ocijenila kako premijer jučer predstavljenim mjerama "lijepi flastere" s obzirom na to da je državni proračun najveći profiter inflacije.

"Kada Plenković to predstavlja kao da je on stvorio ta sredstva pa ih onda dijeli onome kome misli da treba, zapravo se radi o tome da se samo dio novca koji je državni proračun profitirao na račun inflacije, vraća onima koji su taj novac uplatili jer su im povećane cijene", navela je.

Upitala je zašto mjere nisu tako naciljane da u većoj mjeri pomognu onima koji imaju niži dohodak i viši stupanj inflacije, nego idu horizontalno prema svima, uključujući i one za umirovljenike.

Benčić je ocijenila kako je u Hrvatskoj inflacija veća od prosjeka Europske unije iako je Vlada intervenirala zato što se nama inflacija "lijepi" na strukturne, sustavne probleme koje "HDZ namjerno i sustavno ne rješava 30 godina".

Smatra kako je za sustavno smanjenje inflacije važno jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, izrada modela potrošačke košarice od strane Državnog zavoda za statistiku ali i produžavanje zakona o ekstra profitu na 2023. i najave i za 2024. godinu.

Peović: Imamo regresivni porezni sustav koji preferira bogataše

Katarina Peović (Radnička fronta) rekla je kako se odbijaju uhvatiti u raspravu oko jučer predstavljenih mjera u "maniri TV prodaje", dok istovremeno, ministar Grlić Radman zarađuje dva milijuna eura i plaća na to porez od samo 12 posto.

"Navodna socijalna osjetljivost tih mjera i socijalna osjetljivost mini-reformiranog poreznog sustava apsolutno nije nikakva socijalna mjera i nije suprotstavljanje onome što svi ekonomski stručnjaci govore - da imamo vrlo regresivni porezni sustav koji preferira bogataše, a diskriminira siromahe", rekla je Peović.

Radnička fronta stoga predlaže da se oporezuju najbogatiji - uvođenjem poreza na neto bogatstvo koji bi zahvatio imovinu oko jedan posto najbogatijih hrvatskih kućanstava ili njih 12 do 15 tisuća. Predlaže da vrijednosna granica od koje se počinje obračunavati porez na neto bogatstvo bude 700.000 eura.