Oporba: ‘Strategija niskougljičnog razvoja je zastarjela, to je pomalo bajkoviti dokument‘

Saborska oporba u petak je Strategiju niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050 ocijenila "zastarjelom", "skupom lijepih želja" te "pomalo bajkovitim dokumentom“, dok HDZ uzvraća da taj dokument ne govori ništa loše i da je u njemu ono što je važno.

Strategija je pomalo bajkovit dokument, kad je čitam imam dojam da živim u drugoj galaksiji, kazala je Vesna Vučemilović (DP).

Podsjetila je kako je hrvatski udio u globalnoj razini emisija stakleničkih plinova minoran i zanemariv, a na provedbu strategije potrošit ćemo više od 100 milijardi. Nemamo jednosjmensku nastavu, dovoljno domova za starije, nemamo puno toga što nam je od nasušne potrebe, ali nam je prioritet lijepiti stiropor na zgrade, konstatirala je zastupnica.

Željko Lenart (HSS) tvrdi da se predložena strategija ne razlikuje od ostalih u kojima se koristi copy paste, koje su popis lijepih želja, nisu napravljene na znanstvenim metodama i recentnim istraživanjima.

U strategiji piše da do 2050. trebamo imati 60 posto električnih vozila, a nitko se ne pita gdje se struja proizvodi, kazao je, dodavši da Hrvatska još uvijek ima sedam termoelektrana i da je vrlo malo radila na obnovljivim izvorima energije, osim vjetroelektrana.

Dio klubova strategiju niskougljičnog razvoja vidi kao priliku za državu.

"Ni svijet, ni Hrvatska više nemaju prostora za 'ali'. Prijelaz na niskougljičnu ekonomiju vidimo kao priliku za Hrvatsku, a da bi to bila moramo napraviti pravednu tranziciju i otvaranje novih, zelenih radnih mjesta kako bi se nadoknadili gubitci koji će nastati na drugim mjestima“, kazala je Sandra Benčič (ZLB).

Upozorila je kako iz strategije proistječe da će Hrvatska imati tzv. dvotračni put prema energetskoj tranziciji. To je put s figom u džepu, jer jednako se namjerava ulagati u istraživanje i eksploataciju fosilnih goriva i obnovljive izvore energije., kazala je Benčić.

O strategiji želim govoriti kao o prilici za Hrvatsku, je nam je korona pokazala da ne možemo proizvesti dovoljno hrane i da se ne smijemo oslanjati samo na turizam, kazala je Anka Mrak Taritaš (Glas).

Izražava bojazan da se u strategiji ne vide dovoljno najvažniji ciljevi, klimatska neutralnost i nove industrije.

Josip Borić (HDZ) relativizira oporbene zamjerke.

Nije problem pronaći neki detalj da kažemo da nešto hoćemo ili nećemo podržati, nije lako nacrtati sliku kako će nešto izgledati za 30 godina, ali stavili smo na papir ono što je važno da bi imali određene rezultate, odgovorio je kolegama.

Poručio im je i kako pozicije Hrvatske nisu tako loše kako ih oni žele pokazati. Dokument ne govori ništa loše, samo crta put do 2050., a oni koji dođu iza nas mogu ga mijenjati, poručio im je.