PUN POGODAK

Novac koje dijeli Ministarstvo turizma i sporta motivirao turističke zajednice da se udruže

Ministarstvo je u 2020. iz Fonda za udružene turističke zajednice izdvojilo 9,7 mil. kuna. Iako iznos nije velik, mnogima će dobro doći
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac
 Ranko Suvar/Cropix

Ako ne pali batina, onda će možda mrkva. To bi najbolje moglo opisati trenutno masovno udruživanje turističkih zajednica diljem zemlje koje su se na to odlučile zbog novca koje dijeli resorni Ministarstvo turizma i sporta.

Naime, Ministarstvo je u 2020. iz Fonda za udružene turističke zajednice izdvojilo 9,7 milijuna kuna, s time da 30 posto novca ide za takozvano projektno udruživanje, a 70 posto na formalno. Iako to nije velik novac, za mnoge je TZ-e u ovoj korona krizi itekako bitan jer su ostali bez dijela svog budžeta zbog manjeg broja noćenja, automatski pristojbi, ali i članarina, a mnogi su morali i dizati kredite da bi preživjeli. Razlika je ta da projektnim ne nestaju određeni TZ-i nego zajednički poput klastera surađuju na određenim projektima kao što je to i bila praksa na nekim područjima, primjerice u Istri.

Zapravo bi to značilo da ih se na mala vrata uvodi u ono formalno udruživanje koje bi definitivno za velik broj nesamodostatnih TZ-a bio pun pogodak, o čemu se zapravo govori zadnjih 10-tak godina. Tome su veliki otpor pružali mali TZ-i, kao i brojni načelnici i gradonačelnici kojima su često TZ-i služili kao produžena ruka za zapošljavanja, financiranje raznih lokalnih fešti koje nemaju veze s turizmom, ali i odvoza smeća i drugih komunalnih djelatnosti. No, situacija se očito promijenila dijeljenjem sredstava, pa je tako u 2020. zahvaljujući tim mjerama nastalo je 19 formalno udruženih i 22 projektno udružena TZ-a. Obrađuju se zahtjevi za još 11 neformalno udruženih.

Očekivano, više su se za formalno udruživanje odlučili TZ-i na kontinentu koji inače raspolažu manjim budžetima, dok su jadranski TZ-i ipak za suradnju putem projekata. Iako, bi bilo puno bolje da se i na moru dio malih TZ-a, koji se ne mogu sami financirati, imaju po jednog zaposlenog i muku muče s projektima, to učine. No, možda su i izbori zasad usporili čitav proces jer neki načelnici ne žele povući potez ukidanja svojih TZ-ova prije kampanje. A tu je i 120 tisuća kuna koje je nedavno Ministarstvo turizma i sporta podijelilo nerazvijenim turističkim područjima pa je to malim TZ-ima omogućilo da „prežive“ još neko vrijeme. Neki će reći - dok nismo prisiljeni, nećemo ništa mijenjati.

Lokalne zajednice u Gorskom kotaru shvatile su konačno da su jače zajedno pa su ujedinile svojih 9 zasebnih TZ-a na ovom zasad nerazvijenom turističkom području. Kako nam kaže novi direktor TZ-a Gorskog kotra Petar Hrg, imaju oko 2 milijuna godišnjeg prihoda, zapošljavaju 2 osobe u centralnom uredu i još 2 u turističko informativnim centrima. Od tog novca 720 tisuća kuna dolazi iz dva fonda Ministarstva turizma i sporta. Prije je svaki TZ imao svog zaposlenog. Dodaje da su se za to odlučili jer žele da Gorski kotar turistički ojača i bolje se brendira.

- Mi smo lani izradili master plan razvoja turizma i on je jedan od preduvjeta za uspješnije pozicioniranje Gorskog kotara na tržištu. Upravo u njemu stoji da je udruživanje ključno, i to zbog efikasnosti rada TZ-a, unificiranog načina promocije, većih financijskih mogućnosti i jačih marketinških kampanja. Jedan TZ s povećanim budžetom ima značajniji utjecaj nego 9 manjih koji imaju ograničeni budžet. To je bilo jedno od temeljnih polazišta za ozbiljniji rast turističkog pometa. Tu su i kapitalne investicije u turizmu koje bi se posljedični trebale dogoditi - ističe Hrg.

U Istri se zasad niti jedan TZ formalno nije udružio, no svi su TZ-i predložili projektno udruživanje. Među njima i gotovo svi TZ-i u središnjoj Istri što obuhvaća 14 općina i gradova. Predvodnik udruživanja bila je Turistička zajednica središnje Istre koja uz Pazin pod svojim okriljem ima i 8 općina Pazinštine. Sada su odlučili zajednički surađivati s Buzetom, Barbanom, Žminjem, Svetvinčentom i Kanfanarom. Direktorica TZ-a središnje Istre Sanja Kantaruti nije kazala zašto se i sada nisu formalno udružili, ali nam je zato rekla da na svom primjeru mogu pokazati da je to bio pun pogodak.

- Mi smo udruženi od 2007. godine i to se napravilo da se smanje financijski izdaci te da imamo objedinjenu uslugu. Dakle, svaka općina ima uslugu kao da ima svoj TZ, i to uz minimalne izdatke, a svih se jednako zastupa. Naš model funkcionira, pa smo zato inicirali i projektno udruživanje na razini gastro projekata - rekla je.

Buzetski gradonačelnik Siniša Žulić objašnjava da oni nisu protiv formalnog udruživanja i da će se tako nešto sigurno dogoditi u narednom periodu.

- Lani se Buzet formalno udružio s Lanišćem s time smo stvorili veliki prostor na sjeveru Istre koji ima veliki potencijal u razvoju aktivnog turizma. Zbog brdsko-planinskog područja razlikujemo se od ostatka Istre. A hoće li u budućnosti doći do dodatnog udruživanja, ovisit će o zakonskim izmjenama. U sadašnjem modelu moguće je da i u narednom godinama se udružimo s drugom grupom TZ-a po nekim drugim projektima - zaključio je Žulić.

Resorno ministarstvo kaže da je bilo i onih koje su morali odbiti.

- Bilo je primjera kad su na doradu vraćeni pojedini zahtjevi - dosad, njih osam. Razlozi leže u nedovoljnom preciziranju vizije turističkog proizvoda koji se ovim udruživanjem želi kvalitetnije pozicionirati u budućnosti, ili u neusklađenosti sa strateškim dokumentima - poručuju iz ministarstva koje će nadgledati trošenje novaca koje je dodijeljeno TZ-ima.

- Sredstva iz Fonda namijenjena su provedbi projekata i programa razvoja turističkih proizvoda, te promotivnim aktivnostima destinacije. Uredbom je omogućena isplata sredstava već u ovoj godini, a mogu se koristiti namjenski za aktivnosti predviđene godišnjim programom rada koje se nisu mogle realizirati zbog poteškoća nastalih uslijed pandemije, te za administrativne troškove do najviše 50% od iznosa dodijeljenih sredstava. Primjerice, turističke zajednice gradova i općina s područja središnje Istre u svojem su sporazumu uredile suradnju po pitanju razvojnih i promotivnih aktivnosti usmjerenih na daljnje povezivanje turističke ponude iz segmenta eno-gastronomije, aktivnog turizma te kulturno-povijesnih i prirodnih atrakcija. Zatim, sporazumnim udruživanjem regionalnih pet turističkih zajednica Slavonije cilj je provoditi aktivnosti utvrđene projektom Strateški marketinški plan razvoja turizma Slavonije s planom brendiranja 2019. - 2025. Možemo navesti i nedavni primjer udruživanja također pet lokalnih turističkih zajednica s područja otoka Paga u provedbi projekta vezanoga za razvoj outdoor turizma na Pagu. Ministarstvo turizama i sporta obavlja nadzor nad namjenskim korištenjem dodijeljenih sredstava - zaključili su.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:54