Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u Hrvatskoj u lipnju rođeno samo 2384 beba, govore da je Hrvatska u dubljoj demografskoj krizi koja traži hitnu promjenu javnih politika. Posebno brine što više nema jednostavnog i logičnog objašnjenja zašto se dešava novi dramatični pad novorođenih, a pad je najveći od najdramatičnijih mjeseci 2021. i 2022., kad je barem bilo jasno da mu je uzrok pandemija.
Sad je pak šokantno što gledamo novo produbljivanje demografske tragedije unatoč tome što su hrvatski ekonomski i socijalni trendovi među najpozitivnijima u Europi. Robustan rast plaća te približavanje RH prosjeku standarda EU prema uobičajenoj logici trebali bi povećati gužve u rađaonicama, ali događa se suprotno. Ekonomisti, demografi, liječnici, sociolozi…, niti bilo tko drugi ne nudi objašnjenje što je to krenulo po zlu da nas je lipnju šokirao 10-postotni pad novorođenih u odnosu na lanjski lipanj, pogotovo jer se pad dogodio nakon razdoblja demografskog oporavka. Suvislih informacija o uzrocima problema s natalitetom nema niti iz novoosnovanog Ministarstva demografije i useljeništva. U lipnju je u svim hrvatskim rađaonicama rođeno samo 2384 beba, a u lipnju 2023. prebrojano je 2642 rođenih.
Nejasno je zbog čega Vlada premijera Andreja Plenkovića ne proglasi izvanredno stanje te ne lansira niz hitnih mjera za sprečavanje demografskog kolapsa. Sve je jasnije da bi se trebao postići nacionalni konsenzus između vlasti i opozicije oko nužnih demografskih mjera jer si Hrvatska, objektivno, više ne može priuštiti da politika vuče u dva vrlo različita smjera.
Primjerice, nema nikakvog smisla da se stranka Možemo! hvali da je popravila financije Grada Zagreba tako što je ukinula mjeru roditelj-odgojitelj, dok Domovinski pokret propagira ekstremno dizanje rashoda za demografiju i svjetonazorska rješenja. Otvara se pitanje može li si hrvatsko društvo priuštiti bilo kakve daljnje ideološko-svjetonazorske ili organizacijsko-provedbene "nesporazume" oko demografskih politika. Naime, uz postojeće negativne demografske trendove, mirovinski i zdravstveni sustav neće biti održivi na vremenskom horizontu od samo 10-20 godina. Ekonomsko-socijalna kataklizma kao posljedica demografskog kolapsa više nije vizija daleke distopijske budućnosti, nego ubrzano postaje sasvim realna i najveća nacionalna ugroza.
Ako zavirite u periodična izvješća DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva, svjedočit ćete demografskoj depresiji. Podaci su katastrofalni - i kad govorimo o rođenima, ali i o umrlima.
"U 2023., u odnosu na prethodnu godinu, broj živorođene djece pao je za 5,1 posto, tj. rođeno je 1713 djece manje nego u 2022. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene… Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3….", bilježi DZS. Podaci o broju rođenih sami po sebi ukazuju na izumiranje.
Broj umrlih u 2023. jest smanjen za 10 posto u odnosu na 2022., ali je sveukupno 51.275 umrlih ogromna brojka u odnosu na broj rođenih. Na tisuću stanovnika u 2023. umiralo je 13,3 osoba, ili 5 više nego što ih se rađa. Hrvatsku demografsku katastrofu DZS je za 2023. sintetizirala u samo jednoj rečenici: "Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,0 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7". Podaci su takvi da valja ponoviti - katastrofa!
Hrvatski demografski podaci su, blago rečeno, zabrinjavajući na skoro svim lokalnim razinama. Baš u svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast. Najgora situacija je u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je negativni prirast -2902 osoba, koji implicira bukvalno grozomoran tzv. vitalni indeks od 45,1.
Zvuči pomalo nestvarno, ali u Primorsko-goranskoj županiji lani je rođeno 1719 beba, a umrlo je 3810 ljudi te je prirodni prirast -2092 ljudi. Ne treba biti demograf niti matematičar da biste shvatili da Primorci i Gorani izumiru strelovito. Uz Primorsko-goransku županiju, crna zona hrvatske demografije je i Osječko-baranjska županija, gdje je lani rođeno 2108 beba, ali je umrlo čak 3598 ljudi, pa negativni prirast doseže -1499 duša.
Nije iznenađenje što je u Slavoniji i Baranji Domovinski pokret avansirao na zadnjim izborima jer je naglasak stavio na popravljanje demografske politike, ali dosad još nisu povukli niti jedan potez za koji bi se moglo reći da će preokrenuti trend.
"Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast", upozorava DZS.
Donosimo popis 100 hrvatskih mjesta (gradova i općina) s najgorim prirodnim prirastom. Objektivno, u svih 100 hrvatskih mjesta s prirodnim prirastom koji se kreće između 4,3 i 39,7 posto bilo bi mudro proglasiti izvanredno stanje jer se radi o lokacijama koje izumiru strelovito. Radi se, naravno, o naseljima bez kojih bi hrvatska povijest bila neprepoznatljiva. Hoće li i budućnost?
