Iz Ureda predsjednika je na adresu Vlade RH poslano pismo s prijedlogom da se imenuju vojni izaslanici u Ukrajini, Rusiji i Srbiji. U sve tri države Hrvatska ima svog vojnog atašea, a dodatni argument Pantovčaka je da ga je u Kijevu i Moskvi potrebno imati i zato što su Ukrajina i Rusija zemlje u ratu, piše Novi list.
Zakon o obrani propisuje da ‘predsjednik Republike imenuje i razrješuje dužnosti vojne izaslanike i vojne predstavnike na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom nadležnim za vanjske poslove‘. Prema tome, inicijativa bi, po provedenom internom natječaju, trebala doći od ministra obrane Marija Banožića, koji predlaže vojne atašee. Ali, kako ta mjesta u Kijevu, Moskvi i Beogradu već neko vrijeme nisu popunjena, Milanović se obratio Vladi.
Hrvatski vojni ataše u Rusiji je početkom ruske agresije na Ukrajinu bio brigadir Željko Akrap te je u dva navrata odbio primiti prosvjedne note zbog tobožnjeg velikog broja hrvatskih državljana koji se kao dragovoljci bore na ukrajinskoj strani.
Akrap je napustio Moskvu dok je brigadni general Gennady Mozhaev i dalje ruski vojni izaslanik u Hrvatskoj.
Ukrajinu u Zagrebu kao vojni ataše zastupa brigadir Dmytro Malik, a njegov kolega iz Srbije je potpukovnik Bojan Veličković.
Nakon što su na Sinjskoj alci Zoran Milanović i Andrej Plenković uspjeli postići dogovor o imenima deset vojnih dužnosnika, predsjednik je vjerovao da bi to mogla biti dobra podloga za odblokiranje procesa imenovanja hrvatskih diplomatskih predstavnika.
– Od početka 2020. godine do danas, predsjednik Milanović je donio jedino odluku o postavljanju Hidajeta Biščevića na dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu i to na prijedlog predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je na tom diplomatskom mjestu želio upravo spomenutog veleposlanika. Spomenuto imenovanje, kao i nedavni dogovor o imenovanjima vojnih zapovjednika, pokazuju kako se imenovanja veleposlanika, generalnih konzula i konzula mogu dogovoriti ukoliko postoji obostrana volja i spremnost za rješavanje problema. Ured predsjednika Republike spreman je nastaviti razgovore o imenovanju veleposlanika, generalnih konzula i konzula već idućega tjedna, priopćio je Ured predsjednika krajem kolovoza, po sastanku održanom s hrvatskim diplomatima.
Premijer je, međutim, odmah otklonio mogućnost dogovaranja s Milanovićem o veleposlanicima i konzulima.
Premijer inzistira na popisu kandidata za veleposlanike koji je Ministarstvo vanjskih poslova uputilo predsjedniku Republike još prije tri godine, a koji je on odbacio s obrazloženjem da želi da se uvaže i njegovi eventualni prijedlozi.
– Nikakvi razgovori nisu krenuli. Nismo uopće razgovarali o tome. Valjda se nakon tri godine sjetio te teme. Ne očekujem ništa s obzirom na to da smo slušali one prijedloge za fifty-fifty, poručio je Plenković prije nešto više od dva mjeseca. Iz ovih razloga Hrvatska danas nema veleposlanike u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Vatikanu.
Hoće li premijer i Vlada napraviti izuzetak barem kada je riječ o hrvatskom vojnom izaslaniku u Kijevu, ostaje za vidjeti. S obzirom da je Plenković izrazito naklonjen Ukrajini, možda bi mogao prihvatiti Milanovićevu inicijativu da se imenuje vojni ataše u Ukrajini, piše Novi list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....