Kontroverzni zakon stigao u Sabor, Selak Raspudić postavila zanimljivo pitanje, Bačić: ‘Da, točno je...‘

Iako su se oporbeni i vladajući zastupnici u četvrtak složili da bespravnu gradnju treba suzbiti u "samim korijenima" oporba smatra kako dopune Zakona o građevinskoj inspekciji ju neće spriječiti ni uključivanjem 882 komunalna redara koji će moći odmah zaustaviti gradnju.

"Bespravna gradnja nije zaustavljena. Dapače, koliko god smo zakonskom regulativom nastojali spriječiti bespravnu gradnju u RH ona je još tu uvijek pored nas i mi ju vidimo", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić tijekom objedinjene rasprave o prijedlogu dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji te izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Bačić smatra kako se bespravna gradnja može spriječiti jedino tako da je se odmah kažnjava u početku, čim se zakopa prva lopata i krenu prvi radovi. "Ukoliko dođe do završetka radova i useljenja u bespravni objekt u pravilu se gubi bitka s bespravnom gradnjom", poručio je.

Naglasio je kako žele donijeti ove zakone jer Državni inspektorat nema kapacitete u tehničkom i kadrovskom smislu da brzo sankcionira bespravnu gradnju.

Stoga, kako bi se brže i bolje reagiralo na bespravnu gradnju predlažu da pored 70 zaposlenih građevinskih inspektora u zemlji u okviru Državnog inspektorata u njezino suzbijanje uključi 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima gradova i općina. Njima će se dati određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat.

Za bespravnu gradnju vrlo velike novčane kazne

Bačić je kazao da su za bespravnu gradnju propisane vrlo velike novčane kazne te će ti prihodi izdašno napuniti proračune jedinica lokalne samouprave. Također, kazao je po prijedlogu zakona odgovornost neće snositi samo investitor nego i onaj tko mu te radove izvodi.

"Onog trenutka kada komunalni redar utvrdi da se obavlja bespravna gradnja on o tome obavještava građevinsku inspekciju koja nakon toga više nema opravdanja da nije imala saznanja o pojedinoj bespravnoj gradnji", istaknuo je.

Mrak Taritaš: Dopune Zakona o građevinskoj inspekciji neće zaustaviti bespravnu gradnju

I oporbena Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) smatra da suzbijanje bespravne gradnje treba biti u samim korijenima kada ona počne, ali ocjenjuje da te dopune zakona ju neće zaustaviti.

"Voljela bi da je ovaj zakon jedan od onih koji će staviti ogradu i bespravnu gradnju zaustaviti. No, tome tako biti neće", upozorila je. Drži i da se dio poslova koji je vezan uz građevinsku inspekciju uz manje zahtjevne zgrade (obiteljske zgrade, pomoćne zgrade i sl.) treba preći na lokalnu razinu a na državnoj razini ostati zahtjevne zgrade, državni objekti i drugo.

I Dušica Radojčić (Klub Možemo!) rekla je kako je prijedlog dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji nije uvjerio da će se riješiti problem bespravne gradnje iako se njima daju veće ovlasti komunalnim redarima tj. lokalnoj samoupravi u suzbijanju divlje gradnje u začetku. "Tek kada potencijalni novi bespravni graditelji shvate da država, gradovi i općine imaju namjeru ozbiljno rušiti bitno će se smanjiti broj novih koji će se odvažiti na divlju gradnju"; poručila je.

Jasenka Auguštan-Pentek (Klub SDP-a) upozorila je da se spuštanjem ovlasti na komunalne redare problem samo prebacuje na jedinice lokalne samouprave koje se i sada suočavaju sa manjkom kadra. Drži kako se trebaju povećati financijski i kadrovski kapaciteti jedinica lokalne samouprave a da bi mogle preuzeti sve nove obaveze.

Tijekom kratke rasprave o izvješću saborskog Mandatno-imunitetno povjerenstva koje je zahtjev za aktivacijom mandata Mislava Kolakušića ocijenilo nezakonitim jer je u svibnju on dao ostavku na mjesto saborskog zastupnika, SDP-ov Arsen Bauk ocijenio je kako se tu radi o "sivoj zoni".

"Bolje je imati što manje sivih zona, jer da vam je to 76. mandat našli bi vi načina kako da on ponovno bude zastupnik", rekao je.

Sjednicu Sabora cijeli smo dan pratili uživo.

15:20 Saborska oporba uglavnom je u četvrtak pozdravila rješavanje i uređenje pitanja upravljanja i održavanja zgrada novim zakonom, ali i upozorila na pitanje njegove provedbe.

Dobro je da se donosi neki zakonski okvir no svi znamo kako je teško dogovoriti se oko nečega u zgradi, kazao je Ante Kujundžić (Klub Mosta) istaknuvši da će provedba zakona biti najveći izazov.

„Baba Marija na petom katu maštat će o novom dizalu dok će Ivan iz prizemlja misliti da je lift luksuz za razmažene koji ne žele hodati”, naveo je primjer Kujundžić.

Na nedostatak suglasja među vlasnicima upozorava i Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a, HSS-a i DOSIP-a). Zakon je mala kap ali neće riješiti sve stvarne probleme, ustvrdila je.

Mišo Krstičević (Klub SDP-a) upitao je zašto se zakonom pušta vlasnike stanova da se sami obračunavaju s rentijerima. Smatra da tom pitanju treba pristupiti sveobuhvatno i sustavno.

„Ključne odluke prebacuju se na krive aktere, u redu je na razini zgrade donositi odluke kako se ona koristi ali ne može biti supstitut za planiranu politiku države, ne može biti okosnica stambene politike već samo eventualan nadopuna”, ocijenio je Marin Živković (Klub Možemo!) najavivši da će njegov klub u prvom čitanju biti suzdržan.

U raspravi zastupnici su iznijeli i mišljenje kako će vlasnicima stanova biti teško prikupiti suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika za kratkoročni najam ili najam za radnike.

12:40 - Tijekom javne, a sada i saborske rasprave o Vladinu prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koplja su se lomila i oko toga hoće li se - i treba li se - zakon primjenjivati samo na buduće iznajmljivače ili bi bilo pošteno da i postojeći iznajmljivači moraju proći kroz postupak ishođenja suglasnosti najmanje 80 posto suvlasnika zgrada.

Dileme oko toga može li se zakon ipak primjeniti retroaktivno, dotaknuo se tijekom današnje saborske rasprave i ministar graditeljstva Branko Bačić.

- U zakonu smo naveli da se on, kada je riječ o ograničavanju kratkoročnog najma, neće provoditi retroaktivno, no čut ćemo stavove zastupnika u Saboru. Ustavni stručnjaci tvrde da ne bi bilo protuustavno kada bismo išli retroaktivno, pa da 80 posto suglasnosti treba i onima koji su već pristupili kratkoročnom najmu - rekao je Bačić.

11:55 HDZ-ov zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, poznat po dugogodišnjem zalaganju za ograničavanje apartmanizacije, predložio je danas svojevrsni moratorij na izdavanje dozvola za stavljanje u promet novih apartmana sve dok na snagu ne stupi novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada.

- Predlažem da se pravilnik privremeno stavi van snage kako se ne bi dogodila poplava novih apartmana u idućih nekoliko mjeseci (pošto bi novi zakon na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2025., nap. a.) - rekao je Franković.

Ministar graditeljstva Branko Bačić rekao je da podaci nadležnih institucija zasad ne ukazuju na poplavu novih zahtjeva za prenamjenu stanova u apartmane za turistički najam.

11:30 Mostov zastupnik Miro Bulj danas je u više navrata izrazio veliko nezadovoljstvo što Vlada, kako tvrdi, kukavički i u maniri Poncije Pilata pere ruke i rješavanje problema prevelikog broja stanova koji se daju u kratkoročni najam turistima i (stranim) radnicima prebacuje na suvlasnike stanova u višestambenim zgradama.

- Država sa sebe skida odgovornost i sve prebacuje na vlasnike stanova koji će sada svojim susjedima trebati davati suglasnost. Tako predložen zakon nije rješenje nego Pilatovsko pranje ruku - rekao je Bulj.

11:20 S obzirom na to da Vladin prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada predviđa da će ubuduće svaki vlasnik stana koji želi postati rentijer u višestambenoj zgradi - dati stan u kratkoročni najam ili u najam (stranim) radnicima - najprije morati ishoditi suglasnost od najmanje 80 posto suvlasnika zgrade, nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić uputila je vrlo zanimljivo pitanje: "Znači li to da će netko tko već renta stan turistima moći spriječiti konkurenciju u svojoj zgradi?

- Da, točno je da će trebati ishoditi suglasnost najmanje 80 posto suvlasnika zgrade, pa tako i onih koji već možda iznajmljuju svoje stanove - odgovorio joj je ministar graditeljstva Branko Bačić.

11:10 Nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić poručila je kako nedostatak i nepriuštivost stanova za studente država može riješiti samo ako im poveća iznos pomoći za stanovanje koja trenutno iznosi 60 eura.

- A pravi smisao ovih zakonskih izmjena je, da parafraziram jednom poznatog saborskog govornika: "Tko je apartmanizirao, apartmanizirao je. Tko je balkonizirao, balkonizirao je. A tko je klimatizirao, klimatizirao je - poručila je Selak Raspudić.

11:05 Odgovarajući na brojne kritike građana i saborskih zastupnika na ovako predložen zakon, ministar graditeljstva Branko Bačić rekao je kako je svjestan da će provedba zakona biti i teška i neugodna za vlasnike stanova koji će svojim potpisima odlučivati o tome hoće li njihovi susjedi moći postati rentijeri ili će im onemogućiti laganu zaradu od rentanja stanova turistima i stranim radnicima.

- Svjesni smo da će biti teško dobiti suglasnost najmanje 80 posto suvlasnika zgrade. Radi se o našim susjedima, nije to ugodna pozicija ... Od toga ne bježimo, jer nama je cilj da se u višestambenim zgradama što je moguće više oteža kratkoročni najam. A sve kako bi što više stavova završilo na tržištu dugoročnog najma. Također, želimo destimulirati prenamjenu stanova u apartmane za turistički najam - poručio je Bačić saborskim zastupnicima.

U Saboru je upravo u tijeku rasprava o Vladinu prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, zakona koji je već u fazi javnog savjetovanja izazvao ogromnu pažnju i stručne i opće javnosti.

Neki ga smatraju čak i kontroverznim pošto se ograničava pravo vlasnika da svojim nekretninama raspolažu kako žele.

Naime, Vlada ovim zakonom planira ograničiti pravo davanja stanova u kratkoročni (turistički) najam, kao i rentanje stanova za smještaj (stranih) radnika u višestambenim zgradama.

Nakon što zakon stupi na snagu svaki novi iznajmljivač prije nego što svoju nekretninu u višestambenoj zgradi stavi u najam morat će dobiti suglasnost svojih susjeda. Konkretno, morat će dobiti potpise vlasnika koji posjeduju najmanje 80 posto suvlasničkih dijelova (upisanih u zemljišne knjige) zgrade.

Ugrubo, u zgradi od 16 stanova trebat će vam suglasnost najmanje 13 vaših susjeda (suvlasnika zgrade) ako stan želite dati u kratkoročni najam ili ga iznajmiti (stranim) radnicima.

- To se radi prije svega iz činjenice što u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju. Cilj je da se tih više od 900 tisuća stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni. Umjesto da stanovi budu na tržištu, da se onda poveća ponuda i budu priuštivi našim mladim obiteljima i sugrađanima, praktično se u njima obavlja druga djelatnost, što dovodi do povećanja cijena kvadratnog metra, stambenog prostora, kao i najma - rekao je ministar graditeljstva Branko Bačić kada je prije mjesec dana prijedlog ovog zakona sa sjednice Vlade upućen u Sabor.

Nezadovoljstvo dijela javnosti odnosi se i na neke druge prijedloge iz novog zakona.

Primjerice, predlaže se zabrana izvođenja radova "nadograđivanja, natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa" bez posebnih odobrenja. Nadalje, u prijedlogu zakona stoji i da se "na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada ne smiju se postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije, te antenske sustave".

Iznimno će se dozvoliti postavljanje klima uređaja na balkonima, lođama i terasama - ali samo ako nisu "direktno vidljivi s javne površine".

Prijedlog novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada predviđa i paprene kazne.

Tako će se novčanom kaznom od tisuću do 5.500 eura kazniti vlasnik stana koji "izvede radove natkrivanja i zatvaranja balkona, lođa i terasa" ili na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada postavi uređaje za hlađenje, grijanje i obnovljive izvore energije odnosno antenske sustave.

Kaznom do deset tisuća eura kaznit će se i izvođač tih nezakonitih radova.

Globom od dvije do 10.000 eura kaznit će se oni koji bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika (najmanje 80 posto suvlasnika zgrade) svoj stan daju u kratkoročni najam ili u najam stanova za radnike.

Provedbu ovog zakona Vlada povjerava komunalnom redarstvu.