AUTOR KOVANOG NOVCA

Kipar Kuzma Kovačić: ‘Pretužan sam. Euro nema dušu, kič, sliči žetonu iz kockarnica. Kuna je bila ljepotica‘

Na natječaj za ‘hrvatski euro‘ mogao se prijaviti svatko tko je htio. Ja nisam, jer nisam želio sudjelovati u ‘pokapanju‘ kune, kaže

Kuzma Kovačić

 CROPIX

Ako itko u ovoj Lijepoj našoj ima pravo govoriti o kuni, odnosno našoj bivšoj valuti i usporediti je s eurom, koji je 1. siječnja postao hrvatska službena valuta, onda je to akademski kipar Kuzma Kovačić, čovjek koji je bio dizajner kovanica kune.

Među ostalim, i na taj je način ovaj poznati i proslavljeni Hvaranin “ušao” u hrvatsku povijest, gdje će njegovo ime biti upisano zlatnim slovima.

- Još uvijek se ‘friško‘ prisjećam vremena kad sam radio na izradi dizajna kovanica kune. Hrvatski kovani novac koji sam oblikovao zamišljen je sa strane Državne komisije koja je bila osnovana za rad na hrvatskom novcu. Ta komisija donijela je odluku da se oblikuje devet apoena kovanog novca pod imenom kuna i to od 1, 2 i 5 kuna te od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa.

Pozivni natječaj

Također je odlučeno da se taj posao povjeri kiparima te je bio napravljen pozivni natječaj, koji je u svom sadržaju bio bitno određen i na koji sam i ja, među ostalim kolegama, bio pozvan - govori Kuzma Kovačić za Slobodnu Dalmaciju. Kako kaže, bio je među najmlađim pozvanim kiparima.

- Sam natječaj kratko je trajao i sjećam se da sam se u tom trenutku nalazio u Hvaru, gdje sam radio na oltaru hvarske katedrale. U tom ozračju dao sam prva rješenja koja su poslana na natječaj. Smatrao sam da se ljepota kovanog novca može tražiti u antičkom kovanom novcu, koji je u povijesti bio na našem prostoru, čiji smo mi baštinici. Tako sam i koncipirao te motive i smatrao sam da je, likovno, to pravo rješenje za hrvatski kovani novac - kaže Kuzma Kovačić.

Odluku Komisije da se tad pozovu kipari koji će raditi na oblikovanju hrvatskog kovanog novca Kovačić smatra odličnom.

- To se i vidi, jer je hrvatski kovani novac prepoznat u svijetu od strane mnogih stručnjaka, odnosno poznavatelja kovanog novca, kao jedan od ljepših, za što postoje i dokumenti koji se čuvaju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) - veli Kovačić.

S obzirom na to da je uveden euro i da je kuna otišla u “ropotarnicu povijesti”, upitali smo ga postoji li kod njega žal za “odlaskom” kune?

‘Pretužan sam‘

- Naravno da postoji, ja sam pretužan zbog toga i iskreno se nadam kako će se kuna jednom vratiti kao naša službena valuta. Pretužan sam i kao jedan od autora, ali i kao običan građanin ove zemlje, jer su mnogi, kojima je stalo do vrijednosti, samostalnosti i identiteta hrvatskog naroda, a s kojima sam ja u kontaktu, istaknuli svoje žalovanje za ‘nestankom‘ kune.

Danima slušamo od službene hrvatske vlasti glorificiranja zbog uvođenja eura, kako je prelazak na euro velik iskorak, kako je to nešto dobro i prijeko potrebno našoj državi. I zaista, prelazak na euro može donijeti neke prednosti, koje su važne ili manje važne, ali obični hrvatski puk ne može prežaliti odlazak kune i mnogi se nadaju kako će se ona jednom vratiti - rekao je Kovačić za Slobodnu Dalmaciju.

Neke države, koje su u Europi puno prije Hrvatske zamijenile svoju valutu i uvele euro, svoju “staru” valutu čuvaju. Zlu ne trebalo.

- Nijemci su svoju marku, kako papirnati novac, tako i kovanice, spremili i čuvaju je za stalno, bez ikakvih ograničenja. A kod nas je guverner HNB-a rekao kako će oko 500 milijuna komada novčanica biti povučeno iz optjecaja i da će one biti uništene. Kako je rekao, ‘one se režu, nekad su se palile, a sad se ne pale iz ekoloških razloga. Prodaju se firmi koja ih koristi za baliranje, a dio može ići i u građevinsku industriju kao izolator‘. Po meni je to jako neodgovorno i uvođenje eura za svrhu je imalo samo da se kuna uništi - smatra Kovačić.

Na kraju smo ga upitali kako mu se sviđa “hrvatski euro”?

- I papirnati i kovani novac je ružan, nema dušu, hladan je, bez ijednog traga identiteta. Ti zidovi na novčanicama, taj kičeraj, neogotika, klasicizam... Ne znam čemu sve to, to nikako ne govori o identitetu.

Jest da su na novcu prikazani hrvatska kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Tesla jest hrvatski znanstvenik, veliki izumitelj, ali mi smo kroz hrvatsku povijest imali i značajnije ljude, znanstvenike. Lik Nikole Tesle na hrvatskom euru isti je kao i na srpskom dinaru. Ima dosta tih elemenata koji su mogli biti bitno drukčiji - kaže Kovačić za Slobodnu Dalmaciju.

Rezbaren strojem

Kovani euri?

- Kovani novac je najviše sličan žetonima iz kockarnica. On je hladan i taj je kovani novac površan, tehnicistički je i izrezbaren je strojem, a ne ljudskom rukom. Otužno.

Za ‘hrvatski euro‘ bio je raspisan opći natječaj, na koji se mogao prijaviti svatko tko je htio. Ja se nisam prijavio, jer nisam želio sudjelovati u ‘pokapanju‘ kune - zaključio je akademski kipar Kuzma Kovačić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 14:00