FAZA RASTA

Jesenske prognoze Europske komisije: Samo dvije države imat će veći rast BDP-a nego Hrvatska

Oporavak je ponajviše rezultat snažnog rasta potrošnje kućanstva, iako su i drugi komponenti pružali potporu

Zdravko Marić

 Goran Mehkek/Cropix

S očekivanom rastom BDP-a ove godine od 8,1 posto Hrvatske će biti među tri države s najvećim rastom u Europskoj uniji. Jedino Irska s 14,6 posto i Estonija s 9 posto će imati veći rast od Hrvatske. Ovakav rast iznad ranijih očekivanja predviđa Europska komisija u jesenskim prognozama objavljenim danas. Ovo je znatno veći rast od ranijih prognoza od 5,4 posto koliko je Komisija predvidjela u ljetu, ali nešto ispod projekcije hrvatske vlade od 9 posto.

Ovogodišnji rast bi, prema procjeni Europske komisije, trebao biti točno u istom postotku koliko je bio pad na godišnjoj razini prošle godine u odnosu na 2019. godinu. Dakle, od sljedeće godine Hrvatska iz faze oporavka ulazi u fazu rasta jer će dostići pred kriznu razinu.

Hrvatska bi ove godine trebala imati rast od 8,1 posto, sljedeće godine 5,6 posto a 2023 godine 3,4 posto. I po rastu sljedeće godine Hrvatska bi trebala biti na samom vrhu EU-a uz Maltu.

Osim pozitivnih pokazatelja za rast BDP-a dobri su i podaci o nezaposlenosti. Već ove godine Hrvatska će sa 6,7 posto dostići pred kriznu razinu i imati stopu nezaposlenosti ispod prosjeka Europske unije. Očekuje se i smanjenje javnog duga u razdoblju 2020. do 2023. sa 87,3 posto BDP-a na 77,9 posto 2023. godine. I deficit države bi ove godine trebao sa 7,4 posto pasti na 4,1 posto, upravo zahvaljujući snažnom gospodarskom oporavku i postupnom ukidanju mjera potpore zbog Covida-19.

- Oporavak je ponajviše rezultat snažnog rasta potrošnje kućanstva, iako su i druge komponente pružale potporu. Kratkoročni indikatori upućuju na nastavak pozitivnih kretanja u preostalom dijelu godine, s turizmom i izvozom roba koji pokazuju posebno snažnu performansu, kaže se u izvještaju Europske komisije.

Komisija očekuje da će snažna domaća potražnja i dalje biti glavni pokretač rasta u razdoblju koje pokriva ova prognoza, dakle u razdoblju od 2020. do 2023. godine. I vladine investicije će ostati i dalje snažna potpora rasta iako bi se one vremenom trebale smanjiti. A ukupne investicije će rasti zahvaljujući sredstvima iz Fonda za oporavak i otpornost, kao i korištenje sredstva iz bivšeg i sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije. Komisija očekuje da će ukupna apsorpcija sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost u razdoblju od 2020. do 2023. godine biti na razini od 5,2 posto BDP-a iz 2019. godine. Vremenom bi korištenje ovih sredstava trebalo poticati i dodatne privatne investicije.

Dobrim prognozama za Hrvatsku treba pridodati kao razlog i povoljna kretanja u državama koje su glavni partneri Hrvatskoj.
No, rizik Europska komisija vidi u relativno maloj stopi procijepljenosti, što ostavlja i mogućnost novih mjera zatvaranja i kašnjenja u obnovi od posljedica od potresa.

Pozitivne okolnosti za rastu mogu biti ulazak u Schengen i eurozonu do kraja 2023. godine što bi, smatra Europska komisija, bilo povoljno za investicije i trgovinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 03:29