Ivan Turudić od danas je i službeno Vladin kandidat za glavnog državnog odvjetnika

Ono o čemu se danima spekuliralo, u četvrtak se i obistinilo - Ivan Turudić je Vladin kandidat za novog glavnog državnog odvjetnika. Premijer Andrej Plenković tu je nesumnjivo važnu vijest objavio tek pred kraj svog uvodnog izlaganja na sjednici Vlade, u 19. minuti.

Četvoricu kandidata za glavnog državnog odvjetnika u srijedu je ispitalo Vladino povjerenstvo u čijem je sastavu, uz premijera, bilo i sedmero ministara. "Nakon obavljenih razgovora, jednoglasno, svi članovi povjerenstva ocijenili su da je njegov program bio najkvalitetniji i da je imao najuvjerljivije argumente u razgovoru s povjerenstvom u pogledu funkcioniranja Državnog odvjetništva", rekao je premijer Plenković na sjednici Vlade.

Prijedlog je upućen Saboru na glasanje. Dobije li u Saboru natpolovičnu potporu svih zastupničkih glasova, najmanje 76 ruku, Turudić će postati 13. glavni državni odvjetnik i prvi u posljednje 22 godine koji na tu funkciju dolazi izvan sustava DORH-a.

Na natječaj su se, podsjetimo, uz suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića javili i zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner te zagrebački odvjetnik Mladen Dragičević.

Razvoj događaja je, dakle, potvrdio višetjedne neslužbene informacije da je sadašnji sudac Visokog kaznenog suda i bivši dugogodišnji predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić od samog početka favorit natječaja za glavnog državnog odvjetnika te da se na njega ne bi niti javio da nije dobio mig politike da će biti i izabran.

Podsjetimo, Ivan Turudić (61) sudačku je karijeru počeo 1991. na Općinskom sudu u Virovitici, a već iste godine postao je i predsjednik tog suda. Ratne 1991. bio je sudionik Domovinskog rata, a 1998. ga je Državno sudbeno vijeće, kojem je na čelu bio Ante Potrebica, unaprijedilo na dužnost suca Županijskog suda u Virovitici.

Međutim, na virovitičkom Županijskom sudu Turudić praktički nikada nije obavljao sudačku dužnost. Taj će mu sud biti tek očito pomno isplanirana, usputna stepenica u napredovanju. Iste 1998. kad je imenovan na virovitički Županijski sud, Turudić je doživio i političko napredovanje - imenovan je za pomoćnika ministra pravosuđa u HDZ-ovoj Matešinoj Vladi, pa se preselio u Zagreb.

Početkom 2000., nakon što je HDZ izgubio izbore, odlazi iz Ministarstva, ali se ne vraća na Županijski sud u Virovitici, nego prelazi na mnogo atraktivniji Županijski sud u Zagrebu na kojem će prve dvije godine raditi kao istražni sudac, a zatim sve do početka 2021. kao kazneni, uskočki sudac. Međutim, Turudića od mladih dana nije zanimao samo sudački posao, nego prvenstveno upravljačke funkcije u pravosuđu.

Predsjednik zagrebačkoga Županijskog suda trebao je postati još 2006. u mandatu prve Sanaderove Vlade, ali ga je tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt odbila imenovati na čelo tog suda. U to su doba predsjednike sudova imenovali ministri pravosuđa. Međutim, na napredovanje Turudić nije morao dugo čekati - već 2009. postao je predsjednik Uskočkog odjela tog suda, a uskoro, u prosincu 2010., ostvario je i ambiciju da postane predsjednik najvećeg županijskog suda.

Na tu ga je dužnost na samom kraju 2010. imenovao tadašnji HDZ-ov ministar pravosuđa, današnji predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Dražen Bošnjaković, najprije kao vršitelja dužnosti, a krajem 2011. DSV ga je imenovao predsjednikom suda u redovnom mandatu od četiri godine. Na čelu tog suda ostao je do kraja 2020., s jednogodišnjim prekidom 2016. jer drugi predsjednički mandat nije uspio dobiti u prvom pokušaju. Od siječnja 2021. sudac je Visokog kaznenog suda.

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zamalo ga je 2017. predložila Saboru za predsjednika Vrhovnog suda, no iznenada se povukao, pa je predsjednica za tu dužnost predložila Đuru Sessu. Državno sudbeno vijeće ga u ožujku 2021. nije izabralo za predsjednika Visokog kaznenog suda, iako je i na tom natječaju slovio kao favorit.

I kad se već činilo da je završio njegov dugi marš na najviše pravosudne funkcije, Turudić se u prosincu prošle godine, uoči samog kraja natječaja za glavnog državnog odvjetnika, pojavio kao najizgledniji kandidat za tu dužnost.

Turudića su u sudačkoj karijeri pratile brojne kontroverze. Prošli je tjedan, podsjetimo, pred saborskim Odborom za pravosuđe, a prije toga i javno, lagao da se iz kaznenog spisa svoga bratića Mire Vrlje, optuženog za kazneno djelo zloupotrebe u gospodarskom poslovanju i utaju poreza, izuzeo mjesec i pol nakon što mu je predmet u veljači 2015. bio dodijeljen u rad. Objavili smo, uz potvrdu Županijskog suda u Zagrebu, da se iz Vrljina predmeta izuzeo tek nakon 206 dana, dakle nakon skoro sedam mjeseci.

Kontroverza je da mu je, prema vlastitom priznanju, u ključnom skoku u karijeri - s Općinskog suda u Virovitici na usputni Županijski sud u Virovitici, a zatim na mjesto pomoćnika ministra pravosuđa i Županijski sud u Zagrebu - pomogao HDZ.

U ožujku 2015., u jeku šatoraškog prosvjeda na Savskoj, javno je predlagao da se u Kazneni zakon uvede novo kazneno djelo - poricanje prirode Domovinskog rata. Predlagao je da se od jedne do tri godine zatvora kazni onoga tko javno izjavi da Domovinski rat nije bio agresija nego građanski rat ili da je u njegovoj završnici počinjeno etničko čišćenje.

Posebna i najteža kontroverza koja Turudića prati jest mreža njegovih suspektnih veza s osobama koje su se našle pod udarom zakona: s bjeguncem pred hrvatskim pravosuđem Zdravkom Mamićem, Josipom Pleslić (Rimac), Petrom Pripuzom, Draganom Kovačevićem.

I dok su mu navedene kontroverze bile prepreka u napredovanju na čelo Vrhovnog suda i Visokog kaznenog suda, premijeru Andreju Plenkoviću, Vladinu povjerenstvu i cijeloj aktualnoj Vladi one ne predstavljaju prepreku da ga predlože na čelo najosjetljivijeg dijela pravosudnog sustava, DORH-a.

Na čelu toga strogo hijerarhijski ustrojenog sustava Turudić će imati veću moć nego što ju je ikada imao kao sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Čelnik DORH-a ima ovlast koju predsjednik suda u odnosu na ostale suce nema: glavni državni odvjetnik ima ovlast ostalim državnim odvjetnicima davati obvezujuće upute u konkretnim predmetima.

"Riječ je o istaknutom sucu s velikim iskustvom u pravosuđu", rekao je u četvrtak premijer Plenković. "Ponavljam još jednom, u mandatu naše Vlade DORH i USKOK rade neometano, bez ikakvog utjecaja Vlade, u borbi protiv korupcije, kriminala i drugih nezakonitosti.

Na Državno odvjetništvo gledamo, naravno, kao na tijelo koje u svom radu treba biti neovisno, samostalno, lišeno političkog i svakog drugog oblika upliva ili utjecaja. To je jasno opredjeljenje ove Vlade. U konačnici se to reflektiralo i proteklih nekoliko godina i u radu Državnog odvjetništva", poentirao je premijer predlažući Turudića za novu dužnost.

Aktualnoj državnoj odvjetnici mandat istječe 27. svibnja, a dobije li Turudić natpolovičnu potporu Sabora, na čelo DORH-a stupit će 28. svibnja.