‘Hrvatski proizvođači životare i polako gase farme... A sad ću vam reći čija jaja zapravo kupujete‘

Cijene jaja odletjele su u nebo. Po svemu sudeći, ako se nastavi ovakav trend poskupljenja žitarica, energije i repromaterijala, jaja će biti još i skuplja, a onda se postavlja realno pitanje tko će ih kupovati po takvoj cijeni, piše Slobodna Dalmacija.

Nažalost, od skupih jaja po trgovinama sami proizvođači nemaju ništa. Oni životare, gase farme i smanjuju broj koka nesilica na minimum kako bi uopće mogli opstati na nemilosrdnom tržištu poljoprivrednih proizvoda, gdje dominiraju uglavnom uvozna jaja, pa čak i iz Kine. Najugroženiji su oni koji su držali koke u slobodnom uzgoju, odnosno ekološkoj proizvodnji. Oni su imali i najveće troškove hrane pa nikako nisu mogli opstati.

Sve je poskupjelo

– Kad svi mali proizvođači propadnu, onda će se Hrvatska potpuno otvoriti uvoznim lobijima, koji će diktirati cijene jaja – kažu nam proizvođači jaja koji odustaju od proizvodnje.

– Uvozila su se jaja iz Poljske pred istekom roka i onda su se na njih udarali pečati da vrijede još mjesec dana. I takva su se jaja prodavala, a naše farme propadaju – govore nam peradari koji se nikako nisu mogli uklopiti u nove tržišne tokove nakon korona-krize i rata u Ukrajini.

Jaja su poskupjela zbog golemog rasta ulaznih troškova, i to prvenstveno stočne hrane, ambalaže, goriva i energenata. Jedini značajniji trošak koji se pri tome nije mijenjao bile su plaće zaposlenih, ističe Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o., koji okuplja hrvatske proizvođače jaja.

– Rast ulaznih cijena počeo je 2020. godine kao posljedica pandemije koronavirusa, snažnog rasta cijena energenata (prvenstveno goriva) i žitarica. Početak rata u Ukrajini je rast navedenih troškova značajno intenzivirao.

Stočna hrana, koja u strukturi proizvođačke cijene jaja participira s više od 60 posto, u tom je razdoblju poskupjela za više od 80 posto (s 0,27 eura/kg na gotovo 0,50 eura/kg), ambalaža za 30-35 posto, a energenti (gorivo, električna energija) proizvođačku su cijenu “podigli” za dodatnih 20 posto.

Veleprodajna cijena jaja u takvim je okolnostima porasla u prosjeku tek za 10 posto i to je dovelo do značajnog pada proizvodnje, odnosno do toga da veliki dio proizvođača više nije mogao pratiti takve disproporcije – pojašnjava Podolar.

– Tek u drugoj polovini 2022. godine, kada se iz navedenih razloga i eskalacije rata u Ukrajini značajno smanjio i uvoz jaja iz Italije, Španjolske i Poljske, cijena jaja je zbog smanjene ponude na tržištu značajnije počela rasti i dostigla je trenutnu razinu. Marže trgovaca su u ovom razdoblju ostale uglavnom na istoj razini, ali je zbog rasta veleprodajnih cijena i inflatornih utjecaja osnovica za obračun marže (ulazne veleprodajne cijene) porasla, pa je time i porasla i cijena jaja na polici trgovačkih centara – smatra Podolar.

Radili s gubicima

Svjedoci smo enormnog poskupljenja jaja. S jedne strane jaja poskupljuju i skupa su za većinu građana, a s druge strane domaće farme propadaju i gase proizvodnju. Isto je i s piletinom. Zbog čega je to tako?

– Dakle, u cijeloj toj priči proizvođači su u biti stradali jer su gotovo dvije godine radili s gubicima ili na pragu rentabilnosti i njima čak ni trenutne cijene ne jamče dugoročnu profitabilnost. Inače, trenutne cijene jaja na policama u RH su na razini cijena većine EU država prije početka krize 2020. godine – ističe Podolar.

Tek značajnijim smanjenjem cijena žitarica, dakle stočne hrane, i energenata može se očekivati eventualan pad cijena. Hrvatska je do prije dvije godine imala dostatnu godišnju proizvodnju za svoje potrebe (700 do 800 milijuna komada jaja), ali očito je da je trenutačna domaća proizvodnja daleko ispod realnih potreba hrvatskih građana.

Prema informacijama Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), sredinom srpnja ove godine jaja u Hrvatskoj bila su u prosjeku dvostruko skuplja nego u istom razdoblju pretprošle godine.

Najprodavanije jaje, kavezni uzgoj A-klase i M-veličine, u prosjeku je u veleprodaji stajalo 0,18 eura (1,35 kuna). To je 50 posto više nego lani i čak 125 posto više nego preklani.

Ovisno o veličini jaja i vrsti uzgoja (kavezni ili podni), domaća su jaja u odnosu na srpanj lani u prosjeku skuplja za 30 do 50 posto.

Cijene jaja različite su od trgovine do trgovine, koje cjenovni šok ublažavaju prodajom jaja po akcijskim cijenama koje su više psihološke prirode negoli stvarna ušteda kod kupnje kutije jaja.