Nakon što smo objavili tekst o tome kako su stranci u Hrvatskoj manje plaćeni od domaćih radnika koji rade na istim radnim mjestima, vlasnik agencije za uvoz stranih radnika tvrdi da to u praksi nije tako. Tvrdi da se plaće dogovaraju na razgovorima za posao te da od 17.000 Nepalaca koje je njegova tvrtka uvezla nitko nije imao problema s neisplatom plaće.
- Sindikat laže, izgovoreno je jako puno gluposti koje štete agencijama i poslodavcima koji pošteno rade - rekao je Joso Vuksan, vlasnik agencije za uvoz stranih radnika Aurum Consulting.
Dodaje da njegova agencija posluje tako što se plaća dogovara na razgovoru za posao te je primjerena za rad koji će strani radnik obavljati u Hrvatskoj. S obzirom na to da surađuje s velikim tvrtkama, kaže kako one sve imaju kolektivne ugovore koji se na strane radnike primjenjuju jednako kao i na domaće.
Vuksan objašnjava da plaća svakog uvezenog radnika ovisi o njegovu iskustvu, broju odrađenih sati u mjesecu i težini posla koji radi. Nije ranije čuo da su bilo kojem radniku oduzeli dokumente, da mu nisu isplatili plaću, da su ga stavljali u ucijenjeni položaj ili prijetili mu deportacijom jer je poslodavcu u cilju da mu radnik ne otiđe.
- Ako postoje takvi problemi, treba obavijestiti nadležne službe i zvati inspekciju kako bi se poslodavac kaznio. Trebalo bi se javno imenovati poslodavce koji krše zakone i zabraniti im daljnji rad - rekao je Vuksan.
Opovrgava i tvrdnju sindikata da većina stranaca radi za minimalac, ističući da njega primaju oni koji rade najjednostavnije poslove. Dodaje da se građevina često navodi kao najgori sektor za rad, no ondje radnici s prethodnim iskustvom mogu zaraditi daleko više od minimalca jer je u travnju na snagu stupio kolektivni ugovor koji se primjenjuje na sve zaposlene u graditeljstvu.
Hrvati više ne žele raditi takozvane prljave poslove, zbog čega su radna mjesta za poslove u čistoći, klaonicama, preradi mesa i sličnim poslovima stalno otvorena. Kaže da se za neke pozicije nude plaće i do 1200 eura, ali nema domaćih ljudi koji ih žele raditi, zbog čega je uvoz strane radne snage neophodan.
O situaciji na tržištu rada i radnim uvjetima za strane radnike te rješavanju problema nesrazmjernih plaća razgovarali smo s nekoliko političara. Prijedlozi su raznoliki, od općenitih rješenja poput poboljšanja općih uvjeta rada i osiguravanja stabilnog gospodarskog rasta do vraćanja kvotnog sustava i zaustavljanja stihijskog uvoza radnika.
SDP-ov saborski zastupnik Mišo Krstičević ne dijeli mišljenje s vlasnikom Aurum Consultinga te razgovor počinje rečenicom: "Evidentno je da strani radnici imaju manje plaće od domaćih".
Dodaje kako uvriježeno mišljenje da veći priljev radne snage ima negativan utjecaj na plaće domaćih radnika nije potkrijepljeno istraživanjima, već da takav uvoz smanjuje cijenu rada stranih radnika u određenim sektorima. Kao primjer navodi sektore građevine i ugostiteljstva u kojima je zaposleno najviše radnika iz trećih zemalja.
Kaže da su to sektori u kojima su ranije zabilježena najučestalija kršenja radničkih prava, zbog čega su poslodavci i izgubili domaće radnike. Nepošteni poslodavci nagrađeni su tako što su se ukinule kvote za uvoz stranih radnika, zbog čega mogu uvesti koliko god radnika žele i dati im minimalne plaće.
- Treba vratiti kvote koje će se propisati na temelju nekakve strategije, za određene industrije ili regije - rekao je Krstičević.
Nadalje smatra potrebnim integrirati strane radnike u društvo, omogućiti im jednaka socijalna prava kao što imaju domaći radnici te ih navesti da budu članovi sindikata, čime se na njih više neće gledati kao na konkurenciju.
S njegovim idejama načelno se slaže i predsjednička kandidatkinja stranke Možemo! Ivana Kekin, koja prvim korakom smatra zaustavljanje stihijskog uvoza radne snage. Dodaje kako se Možemo! i ranije zalagao za tripartitno donošenje odluka, odnosno poticanje sklapanja tripartitnih ugovora između sindikata, poslodavca i države.
- Da bi poslodavci prestali strane radnike tretirati kao roblje, država treba imati jasan interes, a sindikati postaviti uvjete - zaključuje Ivana Kekin.
Situaciju koja je štetna i za domaće i za strane radnike proglasila je neodrživom, posebno se osvrćući na to da naši radnici još uvijek bježe na rad u inozemstvo. Smatra da je krivac za nju Vlada koja nije spremno dočekala strance, a sad predstoji vidjeti što će se promijeniti kad novi zakon stupi na snagu.
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Ivica Mesić istaknuo je da njegova stranka načelno zagovara smanjenje upliva države u ekonomiju, ali da su dodatne mjere nužne jer na tržištu rada vlada kaos.
- Poslodavci preferiraju domaće radnike, no njih jednostavno nema dovoljno, zbog čega je nužan uvoz radne snage - rekao je Mesić.
Smatra da je pritom potrebno poduzeti mjere kako strani radnici ne bi postali nelojalna konkurencija domaćima. Prioritet koji je izdvojio jest poboljšanje općih uvjeta rada u Hrvatskoj, čime bi, kaže, bilo moguće privući dio naših ljudi koji su otišli raditi u inozemstvo.
- Hrvatsko gospodarstvo dugoročno ne može opstati ako se oslanja na niskoproduktivne djelatnosti koje kontinuirano traže jeftinu i nekvalificiranu radnu snagu - tvrdi Mesić.
Da bi se osigurao stabilan gospodarski rast, dodaje da je ključno otvoriti prostor novim industrijama i sektorima koji nude visoku dodanu vrijednost. Takve industrije prvenstveno bi trebale otvarati dobro plaćene poslove za hrvatske građane i one koji razmišljaju o povratku u domovinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....