DIJANA MAYER

Epidemiologinja o Hrvatima iz dijaspore: ‘Dolaze se tu družiti, ciljano su došli prije Uskrsa da izbjegnu mjere‘

‘Mislim da se broj zaraženih neće smanjivati, naprotiv, možemo očekivati da će i dalje rasti s obzirom na opuštanje ‘
Dijana Mayer
 Marko Todorov/Cropix

Hoće li lijepo vrijeme koje se najavljuje u iduća dva tjedna možda smanjiti broj zaraženih, s obzirom da će ljudi više boraviti na otvorenom pa je i mogućnost širenja zaraze manja, upitali su novinari Slobodne Dalmacije dr. sc. Dijanu Mayer, epidemiologinju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

- Mislim da se broj zaraženih neće smanjivati, naprotiv, možemo očekivati da će i dalje rasti s obzirom na opuštanje i masovna okupljanja. Pogotovo s dolaskom Uskrsa i brojnost obiteljskih druženja i drugih okupljanja. Teško je reći ljudima da se za blagdane okupe samo članovi uže obitelji i da to bude mali broj ljudi, isto kao što je to teško, gotovo nemoguće, kontrolirati.

Mi samo možemo apelirati na svijest građana, ali teško je očekivati da će nas većina poslušati. Već sada imamo podatke o povećanom broju ulazaka naših građana iz Njemačke, Italije i Austrije koji dolaze za Uskrs u Hrvatsku. Došli su tjedan dana ranije kako bi izbjegli strože kontrole na granici koje su najavljene za 1. travnja ili mogući "lockdown" - kaže dr. Mayer.

Izbjegavanje zatvaranja

Svi ti ljudi dolaze, napominje doktorica, upravo da bi se družili sa svojim obiteljima, neki i nakon više od godinu dana, jer nisu bili ni za lanjski Uskrs i željni su susreta sa svojim najbližima. Pa ne bi putovali iz Berlina satima da bi stajali izolirani u četiri zida, naravno da će se družiti na otvorenom, na terasama i teško da će to biti samo s članovima uže obitelji.

- Ja to razumijem, ljudima je grozno, svima nam je teško, svi već pucaju po šavovima i svima nam je dosta ove pandemije. I mi liječnici smo na rubu snaga, ali, nažalost, zbog toga, kao i sve prisutnijega britanskog soja virusa koji se brže širi, zaraza će rasti - upozorava dr. Mayer, koja očekuje da će nakon Uskrsa dnevno biti i više od 3000 zaraženih.

- Daj Bože da sam u krivu, ali skeptična sam. Sad treba vidjeti koliko će zaraženih biti u utorak, nakon Uskrsnog ponedjeljka, ali mislim da će to biti velike brojke, a s obzirom da je inkubacija 14 dana, možemo u travnju očekivati dramatičan porast. Voljela bih da vam mogu dati optimističniju prognozu, ali ne mogu reći nešto što bi ljudi rado čuli, jer nije realno. Nisam klaun - kaže dr. Mayer.

Njezino mišljenje dijeli i prof. dr. sc. Ozren Polašek, član Vladina Znanstvenog savjeta i profesor javnog zdravstva na splitskome Medicinskom fakultetu.

Oslabio im imunitet

- Bojim se da nemamo puno prostora za optimizam. Ne vidim razloga za poboljšanje situacije osim ako ne pojačamo mjere. Ako su i postojale nade da će se s dolaskom toplijih dana brojke početi smanjivati, to se povezivalo s većom procijepljenošću stanovništva. No, to se nije dogodilo.

Nažalost, iz tjedna u tjedan bilježimo rast od 30 posto, što je prilično loše. To doduše nije tako dramatičan trend kakav je imala, recimo, Češka, ali svakako je uzlazni, a takav će vjerojatno i ostati u ovo blagdansko vrijeme - ističe prof. Polašek.

- Najgore je to što je u Hrvatskoj tek osam posto procijepljenog stanovništva, što je jako malo. Osim toga, treba podsjetiti da imunitet traje nekoliko mjeseci, tako da je i kod onih koji su obolijevali tijekom zime i stekli nekakav imunitet on vjerojatno već oslabio. Iskreno, volio bih da me brojke demantiraju - zaključuje dr. Polašek.

Koliko provjetravanje i otvoreni prozori u uredima i teretanama zaista ‘neutraliziraju‘ virus

- Na samom početku ove pandemije dugo se spekuliralo o povezanosti vremenskih uvjeta i širenja SARS-CoV-2. Nažalost, iskustvo je pokazalo da ni hladno ni toplo vrijeme nemaju direktnog utjecaja na ovaj virus.

Nema uvjerljivih dokaza da vrijeme (u smislu kratkotrajnih varijacija u meteorološkim uvjetima) ili klima (kao dugoročni prosjek vremenskih uvjeta) značajno neposredno utječu na širenje virusa. SARS-CoV-2 se širi u svim klimatskim područjima i svim vremenskim uvjetima, kaže prof. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, epidemiologinja, voditeljica Odjela za nadzor nad respiratornim infekcijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije za Slobodnu Dalmaciju.

- S obzirom na sunčano i toplo vrijeme, ljudi vole biti na otvorenom. U vanjskoj sredini virusi se brzo rasprše u praktički beskrajnom volumenu zraka. U tom smislu je kontakt na otvorenom manje rizičan od kontakta u zatvorenom.

Međutim, svaki respiratorni manevar izbacuje kapljice u kojima se nalazi virus, poput kašljanja, kihanja, pjevanja i govora. Što je jača snaga respiratornog manevra, veći je broj izlučenih kapljica. Kašalj je povezan s većom snagom i većim brzinama protoka zraka od disanja i govora.

U jednom istraživanju prijenosa respiratornog uzročnika prikazano je da je jedan kašalj ekvivalent 5 minuta glasnog govora u kontekstu broju izbačenih kapljica. Međutim, i govor, pogotovo glasan, pridonosi prijenosu virusa, pojašnjava doktorica i ističe:

- Dakle, do transmisije svejedno može doći i na otvorenom prostoru ako se izvor zaraze i osjetljiva osoba nalaze u blizini. Stoga je važno održavanje fizičkog razmaka, na što se često zaboravi ili zanemari jer se misli da je sama činjenica da je kontakt na otvorenom ono što automatski pruža zaštitu od širenja SARS-CoV-2 virusa.

Zatvoreni prostor je još rizičniji, kaže dr. Jurčev Savičević, pogotovo je napučen, neprovjetren, ne drži se propisana udaljenost i ne nose zaštitne maske. Stoga je izbjegavanje zatvorenog prostora, kad je to moguće, i gužvi, kao i provjetravanje i nošenje maski od iznimne važnosti.

Podsjeća na još neke važne činjenice. Naime, često se ne vodi računa o provjetravanju, a to je vrlo učinkovita mjera prekida transmisije virusa jer koncentraciju kapljica može značajno reducirati.

Otvaranjem vrata i prozora može se izmijeniti 28 puta zrak tijekom sat vremena, odnosno i do 40 puta ako se radi o prostorijama visokog stropa i velikih prozora.

Stoga se prirodna ventilacija treba što češće koristiti, pogotovo u krajevima u kojima klimatske prilike to dozvoljavaju, poput našeg. Uz to se može upotrebljavati u većini prostora, ne košta i ne treba se održavati kao različiti oblici mehaničke ventilacije, kaže liječnica.

Međutim, svjedoci smo da je u brojnim uredima, teretanama, trgovinama, frizerskim salonima, sve zatvoreno, ljudi se više boje propuha od korone! Dakle, poslušajte liječnicu i ostavite otvorene prozore, posebno u ova topla vremena. Na taj način spriječit će te u najvećoj mogućoj mjeri transmisiju virusa.

- Na transmisiju virusa značajno utječe i smanjivanje količine infektivnog materijala koje može izbaciti u okolinu zarazni bolesnik. Stoga higijenu iskašljaja i kihanja, kao mjeru kontrole infekcije, treba stalno prakticirati.

Napominjem da osoba s takvim simptomima ne bi ni trebala biti u kontaktu s drugim ljudima. U našem epidemiološkom radu s COVID-bolesnicima uočavamo da neki zanemaruju ili ignoriraju simptome, odlaze i na posao, školu, fakultet, čak i dok čekaju rezultate testiranja, čime se virus, ionako brzošireći, širi još uspješnije.

Dakle, možemo iskoristiti ovo lijepo vrijeme da boravimo na zraku, ali odgovorno. Uz pridržavanje mjera, nema razloga da se ovo proljeće ne šetamo i vježbamo na otvorenom, ne samo radi opuštanja, nego i radi izlaganja suncu i stvaranja vitamina D.

Za vitamin D je poznato da djeluje kao imunomodulator, odnosno doprinosi zaštiti organizma od infekcija i tumora. Veći dio zime proveli smo mahom u svojim kućanstvima pa treba iskoristiti sunčane dane da se i na ovaj način ojača organizam.

Brojke novozaraženih, a posljedično i onih s teškom kliničkom slikom i u potrebi intenzivne medicinske skrbi, neće se smanjiti samo zato što nas čeka lijepo vrijeme. Na brojke, koje su nam danas ozbiljne, utječemo isključivo mi i osobe s kojima smo u bliskom kontaktu, poručuje epidemiologinja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 23:37