NEZADOVOLJNI IZMJENAMA

Dvije udruge od Ustavnog suda traže ocjenu ustavnosti Zakona o autorskom pravu: ‘Evo što je najproblematičnije‘

‘Na diskografe je sada stavljen teret dokazivanja, odnosno potpisivanja novih ugovora sa svim izvođačima‘

Ustavni sud, Trg sv. Marka 4.

 Tomislav Kristo/Cropix

Predstavnici Hrvatske diskografske udruge (HDU) i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) u utorak su Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, ocijenivši neke odredbe štetnima i protuustavnima.

"Borimo se za slobodu izbora, slobodu ugovaranja, za prava izvođača i diskografa kojima je novim zakonom zapravo ograničena sloboda izbora i ugovaranja. Ono što nam je najproblematičnije jest retroaktivna primjena novog zakona", kazala je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a.

Govoreći o retroaktivnoj primjeni novog zakona, Vidmar Klarić je istaknula kako bi to u praksi značilo da se za preko 180.000 snimaka koji trenutačno postoje u hrvatskoj diskografiji trebaju iznova dogovarati i potpisivati novi ugovori.

I to, naglasila je, bez obzira na to što se radi o snimkama koje su nastale prije 50 ili 60 godina, primjerice snimke Ive Robića iz 1956. ili Josipe Lisac iz 1971.

"Na diskografe je sada stavljen teret dokazivanja, odnosno potpisivanja novih ugovora sa svim izvođačima. To je u praksi gotovo nemoguće izvršiti, diskografi su stavljeni u diskriminatoran položaj u odnosu na izvođače, ali i sami glavni izvođači koji su ulagači u svoje snimke”, kazala je.

Vidmar Klarić je napomenula da se godišnje u Hrvatsku ulaže preko 30 milijuna kuna u nove snimke, a očekuje da će postupak ocjene ustavnosti novog zakona trajati neko vrijeme te da će Ustavni sud detaljno proučiti taj prijedlog, kao i direktivu EU koja se u taj novi zakon implementirala.

Odvjetnica Iva Kuštrak Managić istaknula je da su stručnjaci prije usvajanja zakona upozoravali na navedene probleme, kao i na neučinkovitost novog poslovnog modela koji je Hrvatska uvela.

"Zakon uvodi obvezno kolektivno ostvarivanje prava umjetnika i izvođača, što je u suprotnosti s direktivom EU koja se implementirala. Cilj te direktive bio je ustanoviti minimum zaštite umjetnicima i izvođačima. Međutim, već raniji zakon je osiguravao taj minimum. Dakle, država se, opravdavajući se implementacijom direktive EU, umiješala u jedan privatno-pravni odnos između dviju strana", kazala je.

Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima stupio je na snagu 22. listopada. Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF su tijekom cijelog postupka donošenja zakon upozoravali na, kako su ocijenili, njegove štetne i protuustavne odredbe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:00