PRESUDA

Država izgubila spor s HRT-om, kojem sad mora isplatiti više od 95 milijuna kuna

Sudovi su utvrdili da je država ovršila HRT za PDV iz 2002. nakon što je nastupila apsolutna zastara
Zdravko Marić, ministar financija
 Goran Mehkek/Cropix

Pedeset milijuna kuna plus kamate, što ukupno iznosi više od 95 milijuna kuna - iznos je koji će država morati platiti HRT-u! Naime, Ministarstvo financija, kako doznajemo, izgubilo je upravni spor koji su vodili s Hrvatskom radio televizijom oko naplate dugovanja PDV-a koji se vuče još iz 2002. godine.

Prema našim informacijama, Visoki upravni sud RH početkom ove godine, 16. siječnja, potvrdio je odluku Upravnog suda u Zagrebu od 23. svibnja 2019. godine kojom je poništeno rješenje Ministarstva financija od 4. travnja 2017., kao i rješenje Porezne uprave od 9. siječnja 2014. te im je naloženo da u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donesu rješenje kojim se utvrđuje nastup apsolutne zastare prava na utvrđivanje poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja 2002. do 30. lipnja 2002. u ukupnom iznosu od 49.980.314,46 kuna, kao i kamata. Ministarstvu je također naloženo da Hrvatskoj radioteleviziji nadoknadi trošak upravnog spora u iznosu od 6250 kuna u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne presude.

Ovrha

Podsjetimo, riječ je o slučaju koji se razvlači već godinama. Ministarstvo financija kojemu je tada na čelu bio HDZ-ov Ivan Šuker tražilo je da HRT plati dug, ali su se oni tada pozivali na zastaru, no unatoč tome, Ministarstvo ih je ovršilo. Sredinom 2010. godine HRT je pokrenuo upravni spor kako bi dokazali da je u vrijeme kad su ovršeni već bila nastupila zastara. U to vrijeme na čelu HRT-a kao v.d. glavni ravnatelj bio Josip Popovac, današnji predsjednik Vijeća za elektroničke medije. Sve je rezultiralo time da je Upravni sud u Zagrebu prošle godine poništio rješenje Ministarstva financija i Porezne uprave te naložio da HRTu plate 50 milijuna i kamate, kao i troškove postupka.

U svom obrazloženju su, među ostalim, naveli kako je “razvidno da je porez na dodanu vrijednost godišnji porez, pa stoga u konkretnom slučaju za razdoblje oporezivanja koje je bilo predmetom inspekcijskog nalaza, odnosno, od 1. siječnja do 30. lipnja 2002., poreznu obvezu je bilo potrebno utvrditi u 2003. godini, s obzirom na to da je konačni obračun trebalo dostaviti do kraja travnja 2003., slijedom čega zastara prava na utvrđivanje predmetne obaveze počinje teći 1. siječnja 2004. te apsolutna zastara nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći”.

- Sukladno svemu navedenom, osporena rješenja nisu se mogla ocijeniti zakonitim te je sud meritorno riješio i utvrdio nastup apsolutne zastare prava na utvrđivanje porezne obaveze prema postavljenom zahtjevu tužitelja od 14. srpnja 2010. - stoji u obrazloženju presude Upravnog suda u Zagrebu.

Žalba

Ministarstvo financija na ovu odluku podnijelo je žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, ali je potom Visoki upravni sud početkom ove godine njihovu žalbu odbio kao neosnovanu te potvrdio presudu Upravnog suda. U obrazloženju presude Visokog upravnog suda, među ostalim, ističe se kako je “prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je zastara prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obaveze nesporno prvi put počela teći 1. siječnja 2004. godine, te je apsolutna zastara nastupila za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći, odnosno, 1. siječnja 2010. godine”.

- S obzirom na to da je drugostupanjsko rješenje tuženika doneseno 24. svibnja 2010., dakle, nakon nastupa apsolutne zastare, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je uvažio tužbeni zahtjev tužitelja... Kako je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih tuženik pobija prvostupanjsku presudu, kao niti razlozi na koje Visoki upravni sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 74. Stavka 1. ZUS-a, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda - navodi se u obrazloženju presude Visokog upravnog suda koju je potpisala sutkinja Ljiljana Karlovčan-Đurović.

Prijeboj

Neslužbeni, ali pouzdani izvori s HRT-a kažu kako oni, s obzirom na situaciju, ipak neće tražiti od države da im ovu sumu isplati odjednom. - Vjerojatno će se ići na varijantu da se ovaj dug prebije s budućim dospjelim obavezama Hrvatske radiotelevizije prema državi u narednih pet godina - komentirao je jedan od naših sugovornika

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 11:08