Reformom strukovnog obrazovanja, koja bi prema planu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih trebala zaživjeti najranije od školske godine 2024./2025., u srednjim strukovnim školama odustaje se od klasičnih predmeta i umjesto njih se uvode moduli. Razlika između modula i predmeta jest u organizaciji nastave u kojoj se više sadržaja različitih predmeta povezuje u jedan. To znači, objasnili su predstavnici Agencije, da će u modularnoj nastavi biti nužna suradnja nastavnika: jedan će predavati teorijski dio, a drugi paralelno prikazivati primjere iz prakse.
Moduli, objašnjava ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić, objedinjavaju i povezuju ishode učenja. To u praksi podrazumijeva suradnju više nastavnika različitih predmeta koji predaju međusobno povezane sadržaje.
- Promjene u strukovnim školama uvođenjem više od 120 novih modularnih kurikuluma imaju uporište u razvijenim europskim državama. Kroz njih se odustaje od klasičnih predmeta u nastavi i uvode moduli - izjavio je Živčić na skupu Dani strukovnih obrazovanja na kojem se od 12. do 14. travnja okupilo 600 nastavnika i ravnatelja strukovnih škola.
Iako nastavnici u većoj mjeri pozdravljaju uvođenje modularnih kurikuluma, upozoravaju na niz otvorenih pitanja i dvojbi. Dok jedni smatraju da je modularna nastava u praksi iluzija bez kvalitetne pripreme nastavnika, drugi napominju da je u svojim školama već provode.
- Kada sam čuo za promjenu, pitao sam se je li moguće da je netko krenuo prema onome o čemu sanjam 20 godina - rekao je u nastavničkoj debati Mladen Zrno iz Srednje strukovne škole Velika Gorica.
Ervin Nižetić iz Srednje škole Arboretum Opeka iz Marčana smatra kako je riječ o iluziji.
- Moduli su fantastična stvar, dobit ćemo nove kurikulume, no mislim da je to iluzija jer je edukacija nastavnika o ovoj promjeni trebala početi jučer. Imamo škola u kojima nastavnici ne znaju što su ishodi učenja, a kamoli moduli. Naučili su dobiti satnicu i raditi po njoj kroz svoje predmete. Da bi ovu reformu bilo moguće provesti, nužno je kvalitetno educirati nastavnike i tu očekujem velik otpor - izjavio je Nižetić.
Vesna Anđelić iz Agencije za strukovno obrazovanje odgovara kako se o ishodima učenja govori od 2013. godine, a od jeseni najavljuje posjete mobilnih timova za edukaciju u strukovnim školama. - U svaku školu ući ćemo više puta kako bi se nastavnicima pomoglo da prođu strah od novoga. Vidimo prepreke i moramo se pripremati unaprijed - rekla je Anđelić dok su pojedini nastavnici priznali kako neki njihovi kolege odbijaju odlazak na edukacije.
U školama pozdravljaju odgodu odabira zanimanja, prema kojoj bi, kako je Jutarnji jučer pisao, učenici upisivali srednje strukovne škole birajući nakon osmog razreda sektore (npr. elektrotehnika, ugostiteljstvo, graditeljstvo, ekonomija), a potom se nakon prvog ili drugog razreda odlučili za specijalizaciju u zanimanja, ovisno o tome radi li se o trogodišnjoj ili četverogodišnjoj strukovnoj školi.
Konkretno, dijete bi nakon osnovne škole upisalo ugostiteljsku školu, bez izbora željenog smjera, a tek bi godinu ili dvije kasnije odlučivalo hoće li se nastaviti obrazovati za kuhara, konobara ili slastičara. Mlada osoba tako dbiva vremena da donese zreliju odluku.
Kako i u toj novini postoji niz otvorenih pitanja, u Agenciji poručuju kako valja pričekati dovršetak izrade novih kurikuluma. Planirani rok njihova dovršetka je kraj 2023. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....