Ubojica ganjao žrtvu po stanu i konstantno ga ubadao, a nakon zločina se oprao?

Nakon što se na prijedlog vještaka traseologa nadopunio očevid u stanu u novozagrebačkim Dugavama u kojem je, prema sumnjama tužiteljstva, Ivan Šmit (26) lanjskog kolovoza s 26 ubodno-reznih rana kuhinjskim nožem usmrtio Stipu R.(38), a sve kako bi se kompletirala rekonstrukcija tijeka i dinamike ubojstva, u sudnici velikogoričkog Županijskog suda su se analizirali novi pronađeni tragovi.

Naime, krim tehničari su izuzeli tragove biološkog podrijetla iz sudopera, kade, umivaonika, WC školjke i njihovih slivnika s obzirom na sumnju da se Šmit možda oprao nakon zločina s obzirom na deficit tragova krvi na njemu.

Vještak traseolog Želimir Radmilović je na osnovu pristiglih rezultata CKV-a kazao da su pronađeni biološki tragovi humanog porijekla te da je preliminarnim testom utvrđena nazočnost krvi na metalnom sifonu umivaonika iz kupaonice, plastičnom sifonu sudopera u kuhinji i tekućini izlivene iz sifona, na rubovima odljeva sifona umivaonika i onih odljeva kade. Također, tragovi krvi nađeni su i na bočnim stijenkama WC školjke za koje je jedino utvrđeno da pripadaju žrtvi.

Odgovarajući na pitanja Šmitova odvjetnika Luke Someka oko same dinamike ubojstva, a kroz analizu tragova krvi, je li moguće da se optuženi vraćao u stan sa stepeništa te može li osoba čarapom ostaviti krvavi trag kao i je li za očekivati da je na okrivljeniku trebalo ostati znatno više krvavih tragova, vještak na prvo pitanje nije mogao decidirano odgovoriti.

- Mogu samo odgovoriti o dijelu krvavih tragova vučenja ili brisotina na podu nastalih pomicanjem obilno zakrvavljena tijela gdje su periferni tragovi nastali preko primarnih i sve to ukazuje na mogućnost da je netko tijelo žrtve povlačio prema unutrašnjosti stana. Iz položaja žrtve prema fotodokumentaciji, te po tragu krvi na glavi žrtve kao i po tragovima po podu hodnika, zaključujem da je tijelo uvlačeno prema unutra. Pritom ostavljam minimalnu rezervu da se žrtva sama uvukla u stan. Je li položaj tijela žrtve mijenjan u vrijeme događaja ili kasnije, to ne mogu znati. A što se tiče čarape, moguće je i njome ostaviti trag.

Događaj je bio kompleksan. Odvijao se dinamično s višestrukim kretanjima aktera u svim smjerovima. S obzirom na stanje odjeće okrivljenika u vrijeme očevida, moram istaknuti da se taj deficit tragova na osumnjičeniku može objasniti dijelom i zbog tragova krvi nađenih na ručniku u sobi, po dnevnom boravku, ispred kuhinje, na zavjesama, na platnenoj narukvici te ovih zadnjih pronađenih u sifonima. Sve to ukazuje da je osumnjičenik dio tragova sa sebe uklonio - kazao je vještak Radmilović.

- Da li je moguće, ako sam prao ruke, da se tragovi krvi zadrže pod noktima? Logično je da se zadrže. A i policajci su me naknadno vodili na mjesto događaja i mogao sam naknadno narukvicom zakačiti neki trag na gelenderu, zar ne? Uostalom u policijskoj postaji sam prao ruke pa možda otuda na njoj tragovi ispiranja? - zanimalo je okrivljenog Šmita pa mu je vještak objasnio da bi "situacija koju opisuje oko noktiju s policijske strane bila neprofesionalna i neetična".

- Mikrotragovi ispod noktiju su obično vezani za obranu žrtve i u situacijama gdje su nokti korišteni silama većeg intenziteta. A tekućina, što krv i je, se puno lakše ispire ispod noktiju i nije nužno da se zadrži ispod. Vezano za tragove na vašoj odjeći, isti nisu bili obilni, ali nisu bili niti u mikrokoličini kao što govorite. Njih ima, tragovi su prožeti u tkaninu i za to je dakako potrebna veća količina krvi – zaključio je Radmilović.

Marin Marinović je mehanoskopskim vještačenjem analizirao majicu kratkih rukava ubijenog, a na kojoj je bilo ukupno 17 mehaničkih oštećenja.

- Sedam oštećenja s prednje strane majice i 10 sa stražnje nastalo je djelovanjem oštrog predmeta poput noža, skalpela, britve. Zbog nedostatka individualnih karakteristika nije moguće utvrditi jesu li ista nastala od nekog od pet dostavljenih noževa. No isto se ne može ni isključiti kao niti da su oštećenja na majici nastala od svih pet noževa. Izgled oštećenja ukazuje da su nastala ubadanjem odnosno rezanjem tkanine, ali se ne može utvrditi ni veličina noža odnosno sječiva – rekao je vještak Marinović.

Vještak psihijatar Suzana Kos je, pak, u svom nalazu navela da je okrivljeni ovisan o više psihoaktivnih supstanci točnije o amfetaminu i marihuani koje su podjednako zastupljene.

Odgovarajući na pitanja tužiteljice kako se takva ovisnost manifestira u svakodnevnom životu i kako su amfetamin i marihuana, inače pronađeni u Šmitu, mogli utjecati na percepciju nekog događaja, Kos je pojasnila da se manifestira kroz amotivacijski sindrom poput pada volje i motivacije, usmjerenosti prema cilju, život je bez ambicija i jasnih planova, pada na razini profesionalnih postignuća...

- Njegova ovisnost se manifestirala kao iscrpljujuća, pad snage i energije, oscilacija raspoloženja, ulaganje velikog truda da održi potrebnu razinu funkcioniranja za vlastito preživljavanje. Amfetamin djeluje uzbuđujuće i dovodi do euforije, povišenog raspoloženja, povećanog seksualnog uzbuđenja, ali i do razdražljivosti i impulzivnosti ako njihove želje i nagoni u datom trenutku budu prekinuti ili potisnuti. Marihuana, pak, dovodi do smirivanja, opuštanja i vedrine, a uz alkohol dovodi do smanjenja inhibicija te se dodatno može otkočiti ponašanje.

Kombinacija tih toksina može dovesti do pogrešnog shvaćanja situacije. Kad se skupi djelovanje svih tih sredstava kod osobe koja je prethodno bila iscrpljena, kumulativno djelovanje sredstava može dovesti do slabijeg viđenja situacije. Znači da neki sasvim obični podražaji za pojedince budu zastrašujući, što na koncu smanjuje njihove intelektualne i voljne kapacitete – pojasnila je psihijatrica dodajući da Šmit, s obzirom da se ne sjeća svih detalja događaja i jer je bio pod utjecajem opijata, ima tzv. inzularno nesjećanje.

Kos je još kazala i da u odnosu na sve navedeno, Šmitu je potrebno izreći sigurnosnu mjeru liječenja od ovisnosti jer postoji vjerojatnost ponavljanja djela ako se ne bude liječio.

Odvjetnik Somek je ukazao na dio Šmitove obrane u kojoj mu je žrtva spolovilo držala iznad glave, da nema kuda ići i da zna da to želi i da je samim time doživio traumu i strah, na što je psihologinja kazala da je, s obzirom da je bio pod utjecajem opijata, tu situaciju doživio intenzivnije i predimenzionirano jer ju je vidio kao prijetnju.

- Vrlo vjerojatno bi optuženik tu situaciju drukčije riješio, jednostavnije i elegantnije, a možda bi i samo otišao, da nije bio pod utjecajem opoh sredstava. Ponašanje žrtve bi doživio tad kao uvredu. I da, doživio je strah koji je bio neproporcionalan objektivnim okolnostima. No taj strah nije bio stvaran – rekla je Kos.

Somek ju je dalje zamolio da mu protumači Šmitovo ponašanje nakon događaja da nije brisao noževe niti prao ruke i da je svoje dokumente ostavio u stanu te je li moguće da se Šmit ne sjeća eventualne prisutnosti treće osobe na mjestu zločina, pa mu je Kos pojasnila da se Šmit ponašao zbunjeno, blago dezorijentirano i svakako u skladu sa onim što se može očekivati nakon konzumiranja opojnih sredstava.

- Moguće je da se ne sjeća treće osobe u stanu ako ona tada nije bila u njegovom fokusu pa ju nije zapamtio – zaključila je Kos.

Podsjetimo, Šmit je negirao krivnju te iznio obranu navodeći da je pokojni njega napao pa se branio i jedva spasio bijegom iz zgrade. Pritom je bacio sumnju da je u stan, koji je ostavio otvoren i iz kojega je pobjegao bos, sigurno netko ušao nakon njega i izmasakrirao Stipu.

Prema optužnici, nakon svađe, optuženi je prvo kuhinjskim nožem dužine oštrice 18 cm zamahivao prema Stipi R. zadavši mu 16 uboda i rezova, a žrtva je, dok se pokušavala obraniti dižući ruku u zrak, zadobila još ozljedu ruke, a potom još šest ubodnih rana u leđa, pa tri u vrat...

Tako izmasakriran Stipe je izašao na hodnik tražeći pomoć, ali ubrzo se vratio u stan i srušio na hodniku gdje je iskrvario. Stoga ispada da je Stipe pred Šmitom po stanu bježao, a ovaj ga je sustizao i kontinuirano ubadao. S obzirom na to da je u krvi imao opojna sredstva, u vrijeme djela bio je smanjeno ubrojiv.

Za horor u podstanarskom stanu u Dugavama doznalo se u gluho doba noći, oko 2,50 sati, kad je policija, patrolirajući kvartom, na ulici uočila vidno rastrojenog mladića. Prvo što su pomislili je da je žrtva kaznenog djela, no ubrzo su doznali zapravo suprotno.

Otišli su u stan iz kojega je prije toga Šmit izašao te ih je na ulaznim vratima dočekalo mrtvo Stipino tijelo, ispod njega Šmitove tenisice i krv.