Gotovo pola milijarde kuna prošlo je računima dvije tvrtke prijavljene na zagrebačkoj adresi, a koje se povezuju s poduzetnikom Alessandrom Magnozzijem iz Milana, kojeg talijansko Državno tužiteljstvo tereti kao čelnika kriminalnog udruženja povezanog s talijanskom mafijom 'Ndranghetom.

Iako su mediji o jednoj od te dvije tvrtke još 2018. pisali kao o "apsolutnom lideru u dinamičnom usponu", nije poznato jesu li u vezi toga išta poduzele nadležne hrvatske službe, primjerice, Porezna uprava. Jer zvuči gotovo nestvarno da je tvrtka Clavoip d.o.o. s jednim zaposlenim uspjela 2017. prijaviti prihod od 337,1 milijuna kuna, ili tvrtka Europski brendovi i licence, pak, 119,5 milijuna kuna, također s jednim zaposlenim, a da ih nitko ništa nije pitao. Iz Porezne uprave i Ureda za sprečavanje pranja novca ovih su nam dana odgovorili da se pozivaju na tajnost njihovih postupaka.

Blokada imovine

No, talijansko Državno tužiteljstvo, krajem studenoga od Županijskog suda u Rijeci, zatražilo je određivanje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi od Alessandra Magnozzija.

Zato mu je blokiran sadržaj sefa broj 174. u poslovnici Addiko banke d.d. u Rijeci, a kojim se koristio Magnozzi. U njemu su pronađeni vrijedni satovi, nakit, zlato i zlatnici te određeni iznosi gotovine u raznim valutama. O tom 53-godišnjem Talijanu portal Telegram pisao je početkom ove godine, kao o tipu koji je izveo prijevaru za talijansku mafiju, tešku 160 milijuna eura, a da je istodobno imao tvrtke u Zagrebu i Rijeci. Taj slučaj pratili su i talijanski mediji, a istragu je vodila talijanska policija. Radilo se o prijevarama ekipe, navodno povezane s talijanskom mafijom 'Ndranghetom.

Alessandro Magnozzi

Fiktivne tvrtke

Osim klasičnih financijskih prijevara, bavili su se i lažiranjem poslovanja telekomunikacijskih usluga. Tako su, navodno, ispostavili račune za fiktivne usluge u vrijednosti 160 milijuna eura, i pritom utajili porez od 34 milijuna eura. U lancu prijevara našle su se i fiktivne tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj te Švicarskoj. Akciju je vodila poznata antimafijaška tužiteljica iz Milana Alessandra Dolci, koja je proslijedila naloge u Švicarsku i Hrvatsku.

Na čelu te skupine bio je, navodno, upravo Magnozzi, poduzetnik iz Milana, koji je i uhićen, a njegove su financijske malverzacije opisane na 270 stranica istražnog zahtjeva. S obzirom na to da Magnozzija Državno tužiteljstvo pri sudu u Milanu - Okružna uprava za borbu protiv mafije - tereti za sudjelovanje u kriminalnom udruženju, sudac u Italiji donio je odluku kojom mu se oduzima imovina stečena kaznenim djelom, a koja je pronađena prilikom pretrage sefa broj 174. u travnju ove godine u riječkoj poslovnici Addiko banke.

U rješenju kojim je krajem studenoga Županijski sud u Rijeci odredio blokadu imovine, spominju se i tvrtke koje su Magnozzija dovele u Hrvatsku. Preko računa samo jedne od tih tvrtki, u dvije godine prošlo je više od 340 milijuna kuna. Riječ je o tvrtki s jednim zaposlenim, na čije su se račune milijuni slijevali još 2016. i 2017. Čak je 2018. Večernji list o njoj pisao kao jednoj od najbrže rastućih tvrtki, o "apsolutnom lideru u dinamičnom usponu". Račun te tvrtke blokiran je tek u listopadu ove godine. Za 2019. ta tvrtka nije predala ni financijsko izvješće, iako je to zakonski obvezna.

Poreznu upravu pitali smo jesu li ikad išta poduzeli u vezi s tom kompanijom, kao i drugim povezanim s talijanskim poduzetnikom, kao i Ured za sprječavanje pranja novca, ali i jedni i drugi pozvali su se na tajnost postupka.

- Podatke o konkretnim poreznim postupcima i sve druge podatke kojima raspolaže u vezi s određenim obveznikom, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima, Porezna uprava dužna je čuvati kao poreznu tajnu, sukladno odredbi članka 8. OPZ-a - stoji u odgovoru iz Porezne uprave. Sličan odgovor dobili smo i od Ureda za sprječavanje pranja novca.

Ni zvona ni sandučića

Inače, tvrtka Clavoip je, kao i ostale koje se povezuju s Magnozzijem, registrirana na zagrebačkoj adresi u Ulici Grada Mainza, međutim, na toj adresi nigdje nema ni spomena ni jedne od tih tvrtki - niti na zvonu, a ni na poštanskim sandučićima, a ni u zemljišnim knjigama. I adresa u Rijeci na kojoj je u Hrvatskoj Magnozzi bio prijavljen, u vlasništvu je hrvatskih državljana.

Pretragom interneta utvrdili smo da je riječ o luksuznoj vili koja se iznajmljuje, a u kojoj su Magnozzi i njegova supruga, doznajemo, proteklih godina boravili tijekom posjeta Hrvatskoj. U vili su, navodno, unajmljivali dva lukuzna stana, a cijene najma takvih luksuznih stanova u tom se kraju kreću od 1.000 do 1.500 eura.

U kaznenom postupku koji se vodi pred Okružnom upravom za borbu protiv mafije javnog tužiteljstva u Milanu, Magnozzija se tereti, među ostalim, za iznude, i to tako da je pozajmljivao novac drugima, a pritom su dužnici morali izvršiti povrat novca uvećan u nekim slučajevima s godišnjom kamatom od 120 posto.

U jednoj od svojih tvrtki Magnozzi je kao direktora angažirao hrvatskog državljanina (podaci poznati redakciji) koji nam je ispričao da se ta tvrtka trebala baviti pružanjem usluga čuvanja stvari u sefovima, ali da posao zapravo nikad nije zaživio. S Magnozzijem se povezuje još jedna zagrebača tvrtka, a riječ je o tvrtki Europski brendovi i licence, koju je osnovala i čija je direktorica Lorena Lepera, navodno Magnozzijeva partnerica.

Račun te tvrtke također je blokiran, a postupak ovrhe pokrenula je tvrtka koja im je vodila računovodstvo. Ta tvrtka je 2017. prijavila prihod od 119,5 milijuna kuna, također s jednim zaposlenim i registracijom tvrtke na ranije spomenutoj zagrebačkoj adresi. Doznajemo da je tvrtka navodno ispostavljala uredno račune, a i da je platila sve potrebne poreze u Hrvatskoj. Porezna uprava nikad ih ništa posebno nije tražila.