Bivši potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Ivan Gotovac četvrti put je oslobođen na suđenju u tzv. "aferi peka", doznaje Jutarnji list.
U siječnju su, podsjetimo, na zagrebačkom Županijskom sudu na početku četvrtog po redu suđenja kao i ranije on i poduzetnik Svjetlan Stanić ponovili da nisu krivi za korupciju u slučaju u kojem se pravomoćna presuda čeka skoro deset godina. Gotovac je u lipnju 2007. godine bio uhićen s nekoliko bivših čelnika HFP-a u antikorupcijskoj akciji 'Maestro'. U pritvoru je proveo 17 mjeseci, a pušten je u listopadu 2008. godine.
Stanić je tijekom istrage bio u bijegu, a predao se desetak dana prije početka prvog suđenja krajem listopada 2008. Sud mu je tada ukinuo pritvor uz jamčevinu od dva milijuna kuna.
Sud ranije kao mito uvažio obećano radno mjesto, odbacio darovanu peku vrijednu 400 kuna, dva noćenja u Monte Carlu i ljetovanje na Stanićevoj jahti
Gotovac je inače 2011. godine proglašen krivim za primanje mita od poduzetnika Svjetlana Stanića te za pokušaj zloporabe položaja i ovlasti u njegovu korist, zbog čega je dobio 22 mjeseca, a Stanić godinu dana zatvora. USKOK je Gotovca teretio da je kao potpredsjednik za prodaju HFP-a pogodovao Svjetlanu Staniću da pod što boljim uvjetima kupi većinski paket dionica Dalmacijavina, kao i da se domogne splitskog hotela Bellevue.
Stanić je Gotovcu nudio pet milijuna kuna pozajmice za trgovanje dionicama te obećao mu radno mjesta savjetnika u svojoj tvrtki. Sud je kao mito uvažio jedino to, dok je darovanu peku vrijednu 400 kuna, dva noćenja u Monte Carlu i ljetovanje na Stanićevoj jahti odbacio, ocjenivši kako se to može gledati u kontekstu “međusobnog prijateljskog darivanja iznadprosječno imućnih obitelji.”
Nakon 15 mjeseci pritvora, Gotovac je u žalbi naveo kako smatra da ga moraju pustiti, jer “dužina njegova pritvora nije u razmjeru s težinom kaznenog dijela za koje ga se tereti.” Žalba je prihvaćena.
Gotovac je u više navrata, iznoseći svoju obranu, rekao da tijekom privatizacije Dalmacijavina nije napravio nijednu radnju za koju nisu znali njegovi pretpostavljeni te da je Stanić cijelo vrijeme komunicirao s drugim osobama u Fondu, ali nije htio navoditi njihova imena, jer je puno ljudi bilo uključeno u proces privatizacije.
Otpočetka je tvrdio da Staniću nije odao nijedan tajan podatak, nego da je za njega učinio sve što bi učinio i za bilo kojeg drugog zainteresiranog kupca. Više o tome Jutarnji list je pisao 2013. godine na OVOJ poveznici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....