Poremećaj ličnosti koji nije duševna bolest - narcisoidnost - često je jedno od objašnjenja psihe počinitelja najtežih kaznenih djela - ubojica, ali i razbojnika, provalnika.
Tijekom proteklih desetljeća svjedočili smo desecima zločina čiji su počinitelji bili osobe za koje se u psihijatrijskim vještačenjima ustanovilo da su imali neki oblik narcističkog poremećaja ličnosti.
U uvodu ovog serijala spomenut ćemo samo neke od posljednjih godina poznatih slučajeva i njihovih počinitelja - ubojstva Ivane Hodak i počinitelja Mladena Šlogara Žile koji je u međuvremenu preminuo u zatvoru, Haralda Kopitza koji je digao ruku na svoje troje djece i potom počinio samoubojstvo u zatvoru, ubojstva Jasmine Dominić koju je ubila sestra Smiljana Srnec i njezino tijelo držala u zamrzivaču 19 godina.
Svim tim, ali i drugim slučajevima bavit ćemo se i opširnije. Ono što bi nas trebalo zabrinjavati jest to da je narcistički poremećaj osobnosti sve učestaliji, kako u zapadnim zemljama tako i u Hrvatskoj.
Time se bavio Darko Marčinko, predstojnik Klinike i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu, koji je u suradnji sa svojim timom objavio niz knjiga i stručnih radova. Dr. Marčinko smatra da je narcizam obilježje ličnosti koje može imati zdravu, adaptivnu formu. Tada ga se naziva konstruktivnim narcizmom.
Iskrivljavanje realnosti
No može imati i nezdrava obilježja, upozorava. Tada je riječ o patološkom narcizmu. Zdravi narcizam vezan je uz mentalni sklad, zdravo samopouzdanje, realnu sliku sebe i drugih. Za bolje razumijevanje bitno ga je povezati sa psihičkom organizacijom ličnosti. Psihodinamičke teorije opisuju tri razine nezdrave organizacije ličnosti koje, na neki način, opisuju koliko je osoba udaljena od autentične istine o sebi i bliskim osobama, kaže profesor. Razina organizacije koja je najbliža istini, odnosno mentalnom zdravlju jest neurotska razina. Ona uključuje relativno blaže smetnje, odnosno neurotski i anksiozni spektar.
Suprotna ovoj razini je psihotična, povezana s ozbiljnim iskrivljavanjima u doživljaju realnosti. Između neurotske i psihotične razine smješta se granična organizacija ličnosti, unutar koje se nalazi narcistički poremećaj ličnosti, pojašnjeno je u stručnoj literaturi. Čak 10 do 15 posto opće populacije ima neki poremećaj ličnosti, od kojih je svaki šesti narcistički. To upućuje na to da živimo u vremenu u kojem je narcizam suvremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci. Od svih poremećaja ličnosti najčešći je mješoviti poremećaj, koji ukazuje na niz preklapanja i nedovoljnu specifičnost dijagnoza, dok narcistički poremećaj među njima zauzima čak 16 posto.
Epidemija novog doba
Stoga su poremećaji ličnosti koji uključuju patološki narcizam česta tema medicinskih krugova, ali i mnogo šire. Nerijetko se spominje i dominacija narcizma u zapadnoj kulturi, a neki ga nazivaju i epidemijom novog doba. Od svih poremećaja ličnosti najčešći je mješoviti poremećaj, koji ukazuje na niz preklapanja i nedovoljnu specifičnost dijagnoza, dok narcistički poremećaj među njima zauzima čak 16 posto. Ali, za razliku od onih kod kojih je narcizam prisutan u tzv. zdravoj formi, osobe koje su imale "iščašeni" poremećaj ličnosti počinile su neke od najtežih zločina u novijoj hrvatskoj povijesti. Ovo je serijal o njima, o tome kako stručnjaci mogu prepoznati i utvrditi takve poremećaje. Pitanje na koje je teško dati odgovor jest jesu li se neki od tih zločina mogli spriječiti. A nedvojbeno je ustanovljeno da postoji korelacija između narcističkog poremećaja ličnosti s najtežim oblicima kaznenih djela. Već samo prva tri slučaja koja smo spomenuli to dokazuju, a kroz naredno razdoblje iznijet ćemo i niz drugih primjera, dati nalaze stručnjaka, čuti mišljenje onih koji su imali prilike susretati se s narcisima ubojicama u sudnicama, zatvorima…
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti