Ovog ljeta diljem zemlje vatrogasci, ali i druge službe, imaju pune ruke posla sa - stršljenovima. Oni vatrogasci koji su prošli obuku mogu skidati gnijezda, jer to može biti vrlo opasan posao. U drugim slučajevima to rade specijalizirane tvrtke. Diljem svijeta zuje 22 vrste ovih kukaca, a u Europi samo tri. To su europski (Vespa crabro), orijentalni (Vespa orientalis) i azijski žutonogi (Vespa velutina).
U ovo doba godine stršljenovi su najaktivniji. Treba im toplina da bi letjeli, a hrana je dostupna u izobilju. Jedu svašta: od sokova drveća i iz voća, pa do raznih drugih slatkih tvari koje nađu u prirodi. Ličinke za prehranu trebaju proteine, pa im odrasli love i donose kukce. Znanstvenici kažu kako roj stršljenova tijekom ljeta lovi pola kilograma kukaca dnevno. Zbog toga su korisni, pa ako se držimo podalje od njih, neće krenuti na nas.
Ravnatelj zagrebačkog ZOO vrta Ivan Cizelj kaže kako populacija stršljenova ovisi o ekološkim faktorima te da nije svake godine ista. Nekad ih je više, nekad manje. Nije ni u svakoj regiji svake godine jednak broj. Gnijezde se na tavanima, na stablima... Ono što je iznimno važno, kaže, jest činjenica da ne napadaju osim ako su ugroženi. Ako krenemo na njih, branit će svoje gnijezdo.
- Kod njih je posebno zanimljivo što, nakon uboda, na tom mjestu ostaju feromoni koje drugi stršljenovi osjete kao prijeteće, pa i oni kreću napasti isto mjesto. Gotovo nikad se ne radi o jednom ubodu, nego više njih. Stršljenovi su kukci koji imaju socijalnu strukturu i izrazitu komunikaciju, a toksin im opasniji od onog kojeg imaju, primjerice, pčele ili ose - kaže Cizelj.
Dodaje kako iz vlastitog iskustva može reći da od uboda raznih insekata, stršljenov najviše boli. On sam nije imao zdravstvenih problema nakon bliskog susreta sa stršljenom, ali ističe kako njihov ubod ne treba podcijeniti te, ako se nakon uboda osjećamo loše, treba potražiti liječničku pomoć.
- Nisam pristaša toga da se sve stršljenove ukloni, no, postoje situacije kada je njihov suživot s ljudima nemoguć. U tim slučajevima uvijek kažem ljudima da ne diraju gnijezda sami. Postoje službe koje to rade, koje imaju opremu i znanje i napravit će to sigurno. Dirati njihova gnijezda sam je jako, jako opasno i to ne bismo smjeli napraviti - istaknuo je Cizelj.
Što učiniti ako nas stršljen ubode? Uglavnom ne treba napraviti ništa. Moguće je da će nas par dana mjesto uboda boljeti, biti crveno ili natečeno, ali ništa se drugo neće dogoditi. No, moguće su i alergijske reakcije, kada je nužno hitno otići u bolnicu.
- Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova - ističu iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Njihovi savjet su da izbjegavamo s situacije u kojima bi moglo doći do neugodnog susreta. Tako je najbolje, recimo, ne boraviti u blizini cvijeća ili prezrelog voća, ne uznemiravati ih (i mahati rukama, jer ih to još više uzruja), ne tresti grane stabala jer tamo znaju imati gnijezda. Ako nam sleti na ruku, najbolje je pažljivo ga maknuti.
Dobro bi bilo ne nositi široku odjeću, u koju se mogu navući, izbjegavati nanošenje jakih mirisa, držati hranu poklopljenu, zatvoriti posudu sa smećem, na prozore postaviti zaštitne mreže...
Ako nas unatoč svim mjerama opreza ubode, trebalo bi mjesto uboda oprati vodom i sapunom, na mjesto uboda staviti hladan oblog i nipošto se ne češati, jer to može povećati oteklinu, ali i rizik od infekcije.