Često se spominju invazivne vrste životinja i biljaka koje su problematične. No, zbog čega zapravo? Za početak, pod tim se pojmom podrazumijevaju vrste koje su slučajno ili namjerno unesene u prirodno okruženje u kojem nisu prirodno rasprostranjene, a znanstvenici su dokazali da njihovo prisustvo negativno utječe na novi okoliš.
Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji trenutno se nalazi 88 vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 28. Između ostalog, na popisu su i prava svilenica ili cigansko perje (Asclepias syriaca) te žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), dok je zlatnica ili zlatošipka (Solidago sp.) vrsta koja zbog intenzivnog širenja zahtjeva provođenje mjera na razini Republike Hrvatske. Sve tri vrste biljaka unesene su u Europu kao ukrasne biljke još u 17. odnosno 18. stoljeću, zbog svojih dekorativnih cvjetova nekada su se često sadile u vrtovima i parkovima, otkuda su se proširile u prirodu.
Intenzivnim rastom, ove vrste danas brzo prekrivaju nove površine u prirodi, formirajući guste pokrove koji konkurencijom oduzimaju stanište zavičajnim vrstama biljaka, sprječavajući njihov rast stvaranjem zasjene, a osim za prostor s njima se natječu i za osnovne životne resurse. Iako su zlatošipka, prava svilenica i žljezdasti nedirak cijenjene kod pčelara, prisustvo mirisnih cvjetova ovih biljaka odvlači oprašivače od zavičajnih vrsta, ugrožavajući njihov opstanak. Uočen je i alelopatski učinak ovih biljaka, tj. stvaranje kemijskih tvari koje sprječavaju rast drugih vrsta biljaka u njihovoj neposrednoj blizini. Također, svi dijelovi prave svilenice sadrže otrovni mliječni sok koji goveda, ovce i konji ne mogu probaviti, a kod čovjeka može izazvati kontaktni dermatitis, pišu iz JU Priroda.
Zlatnica ili zlatošipka prekriva velike površine livada uz Bednju i sprječava uzgoj domaćih biljaka, čineći staništa neprikladnim i za mnoge životinjske vrste. Utvrđeno je da na područjima obraslima zlatnicom ima manje mrava, što direktno negativno utječe i na leptire koji ovise o njima. Stoga je u okviru projekta kontrole populacija invazivnih stranih vrsta u Varaždinskoj županiji odabran selektivan pristup, koji se usredotočuje prvenstveno na uklanjanje invazivnih biljaka na nekoliko lokacija na kojima njihov negativan utjecaj može imati posljedice na pojedine vrste leptira (poput velikog livadnog plavca) koje su ciljne za pojedina područja ekološke mreže.
Kako bi javnosti približili problematiku invazivnih stranih vrsta, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenuo je web stranicu www.invazivnevrste.hr na kojoj se mogu pronaći informacije o invazivnim stranim vrstama, pregled zakonske legislative, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja i širenja stranih vrsta u prirodi.
