Kampanja ‘Obitelj na more, a pas na ulicu?!‘ najdugovječnija je kampanja udruge Prijatelji životinja, koja svake godine, još od 2002., upozorava na važnost nenapuštanja životinja pred godišnje odmore i odgovorne skrbi za kućne ljubimce. Ideja iza kampanje je jednostavna: kako osvijestiti javnost da ljudi ne napuštaju životinje, što se u velikom broju događa upravo ljeti. Od samih početaka u priču su se uključile poznate osobe koje vole životinje. Na plakatima su im tako bili Franka Batelić, Nikolina Pišek, Rene Bitorajac, Slavko Sobin, Zdenka Kovačiček, Tarik Filipović....
- Kampanjom ‘Obitelj na more, a pas na ulicu?!‘ naglasak se stavlja na činjenicu da je napuštanje poseban oblik zlostavljanja životinja, usko povezan i s propustom građana da pse mikročipiraju i kastriraju. Napuštene životinje ne napuštaju se same, već je riječ o bezobzirnom ponašanju pojedinaca, što često završava kobno za nesretne životinje. Potaknuti brojnim slučajevima teških posljedica napuštanja životinja, pokrenuli smo peticiju i inicijativu da se napuštanje životinja sankcionira kao kazneno djelo - kaže Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Pojašnjava kako se vrlo često događa da psi i mačke uđu u topli dom tijekom božićnih blagdana, a onda završavaju svoje živote u obiteljima prije godišnjih odmora, napušteni i zanemareni.
- Često se događa da, još nekastrirani, na svijet donose potomke koje neodgovorne i bešćutne osobe jednako odbacuju kao i odrasle pse i mačke. Velik broj neželjenih štenaca i mačića završava tragično pa je kastracija nužan alat u borbi protiv njihova napuštanja, posebno uzevši u obzir da su skloništa prepuna, a trošak zbrinjavanja životinja iznimno velik.
U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska stoji loše kad se radi o broju obavljenih kastracija, a to se i odražava u velikom broju neželjenih pasa i mačaka - dodaje Oman i pojašnjava kako je, unatoč činjenici da su kampanju pokrenuli davne 2002., broj napuštenih životinja, posebno u ovo doba godine, iznimno velik te kako borba nije gotova. Da bi se te brojke smanjile, bit će potrebno još mnogo rada.
Na počecima kampanje, prisjeća se on, u Hrvatskoj je još bilo zakonski dopušteno ubijati pse u skloništima, kastracija je bila praktički nepoznat pojam, a utapanje mačića bio je većini ispravan način rješavanja neželjenih životinja. Nažalost, takva brutalna postupanja prema životinjama nisu se tad niti prepoznavala kao važan problem.
- Zahvaljujući i edukativnom djelovanju kampanje, u proteklih 20-ak godina svijest građana ipak je porasla i vidimo značajne promjene. Napuštanje životinja danas više nije samo društveno neprihvatljivo ponašanje, koje svi osuđuju, nego i poseban oblik zlostavljanja životinja, koji se sankcionira kaznom zatvora. Ističe se važnost mikročipiranja pasa jer su nemikročipirani psi bez skrbnika i zato predstavljaju financijski teret lokalnim zajednicama, zbog čega većina građana plaća za neodgovorno ponašanje manjine građana. Stoga je Zakonom o zaštiti životinja propisana obveza lokalnih zajednica da provode kontrolu mikročipiranosti pasa u svim kućanstvima na svojem području. Kastracija kućnih ljubimaca široko je dostupna svima i kroz akcije (su)financiranja troškova kastracije, a predstavlja najučinkovitiji način smanjenja broja neželjenih pasa i mačaka. Sve ove mjere zajedno pridonose smanjenju broja napuštenih životinja - zaključuje Oman.