‘Populacije divljih životinja pale su 69 posto za manje od jednog ljudskog vijeka‘

Promatrane populacije divljih vrsta - sisavci, vodozemci, reptili i ribe - u prosjeku su manje za 69 posto od 1970. godine, ističe se u srijedu objavljenom WWF-ovom izvještaju koji kaže da je stanje prirode ozbiljno narušeno i da je potrebno hitno očuvanje biološke raznolikosti.

Osvrćući se na nalaze "Izvještaja o stanju planeta", generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini rekao je kako smo suočeni s dvjema kriznim situacijama izazvanim ljudskim djelovanjem - klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

"Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo zaustaviti i preokrenuti gubitak prirode te osigurati zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sustava", poručio je.

Do sada najveća baza podataka koja obuhvaća gotovo 32.000 populacija 5230 vrsta, Indeks života na planetu, koji je u okviru izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kralješnjaka u tropskim krajevima.

Izvještaj pokazuje kako su svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti.

Neki od ovih uzroka utjecali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 posto tijekom promatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 posto u Aziji i Pacifiku.

WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu.

Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. promatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94 posto.

Broj promatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 posto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete promatranim vrstama migratornih riba.

Lambertini je rekao kako će svjetski čelnici na konferenciji o bioraznolikosti COP15 u prosincu imati priliku obnoviti narušen odnos sa svijetom prirode i osigurati održiviju budućnost uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti, sličan Pariškom dogovoru.

"Neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju", dodao je.

Izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz upozorila je kako su i naše velike zvijeri - vuk, medvjed i ris - suočeni s problemom opstanka, a more nam je gotovo posve izlovljeno.

Poručila je kako je odgovornost na svima nama da nešto poduzmemo ako želimo zdrav planet za buduće generacije. To uključuje dekarbonizaciju svih sektora, ali i promjenu načina kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, stanujemo, biramo prijevoz, hranimo se te kako upravljamo ograničenim prirodnim resursima.